Organsko-geohemijska karakterizacija nafti centralne i jugozapadne Mađarske
Само за регистроване кориснике
2020
Мастер/магистарски рад (Објављена верзија)
,
Univerzitet u Beogradu - Hemijski fakultet
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Panonski basena se prostire preko teritorije 9 država. Centralni deo Panonskog basena, ukupne površine 93036 km2 nalazi se u Mađarskoj. Na ovom području otkriven je veliki broj naftnih polja u širokom intervalu dubina od 200 m do preko 4000 m.
U ovom radu radu ispitivano je 15 uzoraka nafti iz naftnih polja Tura, Tóalmás (centralna Mađarska), Szentgyörgyvölgy, Szilvágy; Csesztreg, Nagylengyel, Budafa, Zalakomár i Buzsák (jugozapadna Mađarska) sa ciljem određivanja porekla, sredine taloženja, maturisanosti, litologije i stratigrafkse pripadnosti matičnih stena, kao i procene potencijalne biodegradacije nafti. Uzorci potiču iz širokog dubinskog intervala rezervoar stena od 628 m do 3821 m.
Sirove nafte su razdvojene na frakcije zasićenih ugljovodonika, aromatičnih ugljovodonika i NSO-jedinjenja hromatografijom na mikrokoloni. Na ovaj način određen je i grupni sastav nafti. Zasićena i aromatična frakcija su analizirane primenom gasne hromatografije sa masenom spektrometrijom (GC-MS). Od...ređen je veliki broj specifičnih geohemijskih parametara, zasnovanih na obilnostima n-alkana, izoprenoida, sterana, hopana, bicikličnih seskviterpana, dibenzotiofena, kao i naftalenskih- i fenantrenskih derivata.
Prekursorska organska supstanca svih ispitivanih nafti je mešovitog akvatično-kopnenog porekla, istaložena u marinskoj redukcionoj do prelaznoj sredini. Udeo prekursorske organske supstance marinskog porekla i reduktivnost sredine opadaju od jugozapadnog ka centralnom delu Mađarske, što ukazuje na regresiju Pananoskog mora u tom smeru. Ovo je i u saglasnosti sa znatno manjim dubinama rezervoar stena u centralnoj nego u jugozapadnoj Mađarkoj. Tri uzorka nafti iz jugozapadnog dela Mađarske, iz bušotina Szentgyörgyvölgy, Szilvágy i Csesztreg su generisane u završnoj fazi zone generisanja nafte. Rezervoar stene ovih uzoraka su na najvećim dubinama (> 3100 m), što ukazuje na pravilan porast temperature sa dubinom i relativno visok geotermalni gradijent. Nafte iz naftnih polja Tura, Zalakomár i Nagylengyel su generisane na početku „naftnog prozora“, dok su nafte iz naftnih polja Budafa i Tóalmás generisane u blizini pika „naftnog prozora“. Ovaj rezultat ukazuje na postojanje sva tri stadijuma generisanja nafte u ispitivanoj regiji.
Nafte su generisane u matičnim stenama tipa šejlova. Nafte iz svih naftnih polja, s izuzetkom Nagylengyel su tercijarne starosti. Na osnovu odsustva oleanana i vrednosti odnosa moretan/hopan može se pretpostaviti da uzorci iz naftnog polja Nagylengyel potiču iz mezozojskih formacija (trijas-jura), za koje je i ranije pretpostavljeno da imaju izvestan naftno-gasni potencijal. Saglasno, širokom opsegu dubina rezervoar stena i maturacije, ispitivane nafte se razlikuju i prema stepenu biodegradacije: 1) nebiodegradovane nafte (uzorci iz jugozapadnog dela Mađarske – Szentgyörgyvölgy, Szilvágy, Csesztreg, Nagylengyel i Budafa); 2) nafte prvog stepena biodegradacije – uzorci iz bušotina Tóalmás i Zalakomár; 3) nafta na drugom stepenu biodegradacije (bušotina Tura 5); i 4) nafte na trećem ili višem stepenu biodegradacije – svi preostali uzorci iz naftnog polja Tura i nafta iz polja Buzsák, koje potiču iz najplićih rezervoara (628-883 m).
Кључне речи:
Panonski basen / centralna Mađarska / jugozapadna Mađarska / sirova nafta / poreklo / sredina taloženja / maturacija / biodegradacijaИзвор:
2020, 1-62Колекције
Институција/група
Hemijski fakultet / Faculty of ChemistryTY - THES AU - Savić, Anja PY - 2020 UR - https://cherry.chem.bg.ac.rs/handle/123456789/4224 AB - Panonski basena se prostire preko teritorije 9 država. Centralni deo Panonskog basena, ukupne površine 93036 km2 nalazi se u Mađarskoj. Na ovom području otkriven je veliki broj naftnih polja u širokom intervalu dubina od 200 m do preko 4000 m. U ovom radu radu ispitivano je 15 uzoraka nafti iz naftnih polja Tura, Tóalmás (centralna Mađarska), Szentgyörgyvölgy, Szilvágy; Csesztreg, Nagylengyel, Budafa, Zalakomár i Buzsák (jugozapadna Mađarska) sa ciljem određivanja porekla, sredine taloženja, maturisanosti, litologije i stratigrafkse pripadnosti matičnih stena, kao i procene potencijalne biodegradacije nafti. Uzorci potiču iz širokog dubinskog intervala rezervoar stena od 628 m do 3821 m. Sirove nafte su razdvojene na frakcije zasićenih ugljovodonika, aromatičnih ugljovodonika i NSO-jedinjenja hromatografijom na mikrokoloni. Na ovaj način određen je i grupni sastav nafti. Zasićena i aromatična frakcija su analizirane primenom gasne hromatografije sa masenom spektrometrijom (GC-MS). Određen je veliki broj specifičnih geohemijskih parametara, zasnovanih na obilnostima n-alkana, izoprenoida, sterana, hopana, bicikličnih seskviterpana, dibenzotiofena, kao i naftalenskih- i fenantrenskih derivata. Prekursorska organska supstanca svih ispitivanih nafti je mešovitog akvatično-kopnenog porekla, istaložena u marinskoj redukcionoj do prelaznoj sredini. Udeo prekursorske organske supstance marinskog porekla i reduktivnost sredine opadaju od jugozapadnog ka centralnom delu Mađarske, što ukazuje na regresiju Pananoskog mora u tom smeru. Ovo je i u saglasnosti sa znatno manjim dubinama rezervoar stena u centralnoj nego u jugozapadnoj Mađarkoj. Tri uzorka nafti iz jugozapadnog dela Mađarske, iz bušotina Szentgyörgyvölgy, Szilvágy i Csesztreg su generisane u završnoj fazi zone generisanja nafte. Rezervoar stene ovih uzoraka su na najvećim dubinama (> 3100 m), što ukazuje na pravilan porast temperature sa dubinom i relativno visok geotermalni gradijent. Nafte iz naftnih polja Tura, Zalakomár i Nagylengyel su generisane na početku „naftnog prozora“, dok su nafte iz naftnih polja Budafa i Tóalmás generisane u blizini pika „naftnog prozora“. Ovaj rezultat ukazuje na postojanje sva tri stadijuma generisanja nafte u ispitivanoj regiji. Nafte su generisane u matičnim stenama tipa šejlova. Nafte iz svih naftnih polja, s izuzetkom Nagylengyel su tercijarne starosti. Na osnovu odsustva oleanana i vrednosti odnosa moretan/hopan može se pretpostaviti da uzorci iz naftnog polja Nagylengyel potiču iz mezozojskih formacija (trijas-jura), za koje je i ranije pretpostavljeno da imaju izvestan naftno-gasni potencijal. Saglasno, širokom opsegu dubina rezervoar stena i maturacije, ispitivane nafte se razlikuju i prema stepenu biodegradacije: 1) nebiodegradovane nafte (uzorci iz jugozapadnog dela Mađarske – Szentgyörgyvölgy, Szilvágy, Csesztreg, Nagylengyel i Budafa); 2) nafte prvog stepena biodegradacije – uzorci iz bušotina Tóalmás i Zalakomár; 3) nafta na drugom stepenu biodegradacije (bušotina Tura 5); i 4) nafte na trećem ili višem stepenu biodegradacije – svi preostali uzorci iz naftnog polja Tura i nafta iz polja Buzsák, koje potiču iz najplićih rezervoara (628-883 m). T1 - Organsko-geohemijska karakterizacija nafti centralne i jugozapadne Mađarske SP - 1 EP - 62 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4224 ER -
@mastersthesis{ author = "Savić, Anja", year = "2020", abstract = "Panonski basena se prostire preko teritorije 9 država. Centralni deo Panonskog basena, ukupne površine 93036 km2 nalazi se u Mađarskoj. Na ovom području otkriven je veliki broj naftnih polja u širokom intervalu dubina od 200 m do preko 4000 m. U ovom radu radu ispitivano je 15 uzoraka nafti iz naftnih polja Tura, Tóalmás (centralna Mađarska), Szentgyörgyvölgy, Szilvágy; Csesztreg, Nagylengyel, Budafa, Zalakomár i Buzsák (jugozapadna Mađarska) sa ciljem određivanja porekla, sredine taloženja, maturisanosti, litologije i stratigrafkse pripadnosti matičnih stena, kao i procene potencijalne biodegradacije nafti. Uzorci potiču iz širokog dubinskog intervala rezervoar stena od 628 m do 3821 m. Sirove nafte su razdvojene na frakcije zasićenih ugljovodonika, aromatičnih ugljovodonika i NSO-jedinjenja hromatografijom na mikrokoloni. Na ovaj način određen je i grupni sastav nafti. Zasićena i aromatična frakcija su analizirane primenom gasne hromatografije sa masenom spektrometrijom (GC-MS). Određen je veliki broj specifičnih geohemijskih parametara, zasnovanih na obilnostima n-alkana, izoprenoida, sterana, hopana, bicikličnih seskviterpana, dibenzotiofena, kao i naftalenskih- i fenantrenskih derivata. Prekursorska organska supstanca svih ispitivanih nafti je mešovitog akvatično-kopnenog porekla, istaložena u marinskoj redukcionoj do prelaznoj sredini. Udeo prekursorske organske supstance marinskog porekla i reduktivnost sredine opadaju od jugozapadnog ka centralnom delu Mađarske, što ukazuje na regresiju Pananoskog mora u tom smeru. Ovo je i u saglasnosti sa znatno manjim dubinama rezervoar stena u centralnoj nego u jugozapadnoj Mađarkoj. Tri uzorka nafti iz jugozapadnog dela Mađarske, iz bušotina Szentgyörgyvölgy, Szilvágy i Csesztreg su generisane u završnoj fazi zone generisanja nafte. Rezervoar stene ovih uzoraka su na najvećim dubinama (> 3100 m), što ukazuje na pravilan porast temperature sa dubinom i relativno visok geotermalni gradijent. Nafte iz naftnih polja Tura, Zalakomár i Nagylengyel su generisane na početku „naftnog prozora“, dok su nafte iz naftnih polja Budafa i Tóalmás generisane u blizini pika „naftnog prozora“. Ovaj rezultat ukazuje na postojanje sva tri stadijuma generisanja nafte u ispitivanoj regiji. Nafte su generisane u matičnim stenama tipa šejlova. Nafte iz svih naftnih polja, s izuzetkom Nagylengyel su tercijarne starosti. Na osnovu odsustva oleanana i vrednosti odnosa moretan/hopan može se pretpostaviti da uzorci iz naftnog polja Nagylengyel potiču iz mezozojskih formacija (trijas-jura), za koje je i ranije pretpostavljeno da imaju izvestan naftno-gasni potencijal. Saglasno, širokom opsegu dubina rezervoar stena i maturacije, ispitivane nafte se razlikuju i prema stepenu biodegradacije: 1) nebiodegradovane nafte (uzorci iz jugozapadnog dela Mađarske – Szentgyörgyvölgy, Szilvágy, Csesztreg, Nagylengyel i Budafa); 2) nafte prvog stepena biodegradacije – uzorci iz bušotina Tóalmás i Zalakomár; 3) nafta na drugom stepenu biodegradacije (bušotina Tura 5); i 4) nafte na trećem ili višem stepenu biodegradacije – svi preostali uzorci iz naftnog polja Tura i nafta iz polja Buzsák, koje potiču iz najplićih rezervoara (628-883 m).", title = "Organsko-geohemijska karakterizacija nafti centralne i jugozapadne Mađarske", pages = "1-62", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4224" }
Savić, A.. (2020). Organsko-geohemijska karakterizacija nafti centralne i jugozapadne Mađarske. , 1-62. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4224
Savić A. Organsko-geohemijska karakterizacija nafti centralne i jugozapadne Mađarske. 2020;:1-62. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4224 .
Savić, Anja, "Organsko-geohemijska karakterizacija nafti centralne i jugozapadne Mađarske" (2020):1-62, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4224 .