Reaktivna ekstrakcija sirćetne kiseline pomoću lipofilnih amina u različitim rastvaračima
Samo za registrovane korisnike
2020
Diplomski rad (Objavljena verzija)
,
Univerzitet u Beogradu - Hemijski fakultet
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Reaktivna ekstrakcija je metoda odvajanja čije se mogućnosti poslednjih godina intenzivnije ispituju. Na osnovu dosadašnjih istraživanja, mogućnost primene metode prilično je široka i značajna, a najčešća su ispitivanja organskih kiselina dobijenih fermentacijom. Metoda podrazumeva ekstrakciju praćenu hemijskom reakcijom između vrste od interesa i supstance rastvorene u ekstrakcionom sredstvu, ekstraktanta. Uticaj razlličitih parametara na efikasnost procesa proverava se gotovo prilikom svakog pojedinačnog slučaja. Najveći uticaj, nakon izbora ekstraktanta, svakako ima primenjeni rastvarač.
U ovom radu ispitivana je efikasnost ekstrakcije sirćetne kiseline iz vodenog rastvora određene koncentracije pomoću trioktilamina kao ekstraktanta u različitim rastvaračima, kao i zavisnost molskog odnosa kiselina-amin u nagrađenom kompleksu od upotrebljenog rastvarača. Proverena je i mogućnost ekstrakcije sirćetne kiseline pomoću Aliquat 336-acetata (metiltrioktilamonijum-acetata), soli kvaternar...nog lipofilnog amina, kao ekstraktanta u toluenu. Rezultati su pokazali da nepolarniji rastvarači, poput toluena i ugljentetrahlorida, povoljno utiču na građenje kompleksa sirćetna kiselina-trioktilamin sa molski odnosom 3:1, 4:1, u ugljentetrahloridu čak i do 6:1, za više koncentracije kiseline, dok sa dihlormetanom maksimalan odnos kiselina-amin je 2:1, bez obzira na koncentraciju kiseline. Za niže koncentracije kiseline, dobijeni su slični rezultati. Za ekstrakcije sa Aliquat 336-acetatom u toluenu, očekivano je taj odnos manji, u odnosu na ekstrakciju trioktilaminom u istom rastvaraču, za iste koncentracije kiseline, ali opet viši nego što sa trioktilaminom dozvoljava dihlormetan. Dobijeni rezultati, koji daju neočekivano visok stehiometrijski odnos kiseline i baze svakako su interesantni za dalja istraživanja, kao i još uvek neispitana širina primene metode reaktivne ekstrakcije.
Ključne reči:
reaktivna ekstrakcija / solvatacija / trioktilamin / Aliquat 336-acetat / kiselinsko-bazni kompleksIzvor:
2020, 2-20Kolekcije
Institucija/grupa
Hemijski fakultet / Faculty of ChemistryTY - THES AU - Matić, Dušica PY - 2020 UR - https://cherry.chem.bg.ac.rs/handle/123456789/4180 AB - Reaktivna ekstrakcija je metoda odvajanja čije se mogućnosti poslednjih godina intenzivnije ispituju. Na osnovu dosadašnjih istraživanja, mogućnost primene metode prilično je široka i značajna, a najčešća su ispitivanja organskih kiselina dobijenih fermentacijom. Metoda podrazumeva ekstrakciju praćenu hemijskom reakcijom između vrste od interesa i supstance rastvorene u ekstrakcionom sredstvu, ekstraktanta. Uticaj razlličitih parametara na efikasnost procesa proverava se gotovo prilikom svakog pojedinačnog slučaja. Najveći uticaj, nakon izbora ekstraktanta, svakako ima primenjeni rastvarač. U ovom radu ispitivana je efikasnost ekstrakcije sirćetne kiseline iz vodenog rastvora određene koncentracije pomoću trioktilamina kao ekstraktanta u različitim rastvaračima, kao i zavisnost molskog odnosa kiselina-amin u nagrađenom kompleksu od upotrebljenog rastvarača. Proverena je i mogućnost ekstrakcije sirćetne kiseline pomoću Aliquat 336-acetata (metiltrioktilamonijum-acetata), soli kvaternarnog lipofilnog amina, kao ekstraktanta u toluenu. Rezultati su pokazali da nepolarniji rastvarači, poput toluena i ugljentetrahlorida, povoljno utiču na građenje kompleksa sirćetna kiselina-trioktilamin sa molski odnosom 3:1, 4:1, u ugljentetrahloridu čak i do 6:1, za više koncentracije kiseline, dok sa dihlormetanom maksimalan odnos kiselina-amin je 2:1, bez obzira na koncentraciju kiseline. Za niže koncentracije kiseline, dobijeni su slični rezultati. Za ekstrakcije sa Aliquat 336-acetatom u toluenu, očekivano je taj odnos manji, u odnosu na ekstrakciju trioktilaminom u istom rastvaraču, za iste koncentracije kiseline, ali opet viši nego što sa trioktilaminom dozvoljava dihlormetan. Dobijeni rezultati, koji daju neočekivano visok stehiometrijski odnos kiseline i baze svakako su interesantni za dalja istraživanja, kao i još uvek neispitana širina primene metode reaktivne ekstrakcije. T1 - Reaktivna ekstrakcija sirćetne kiseline pomoću lipofilnih amina u različitim rastvaračima SP - 2 EP - 20 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4180 ER -
@misc{ author = "Matić, Dušica", year = "2020", abstract = "Reaktivna ekstrakcija je metoda odvajanja čije se mogućnosti poslednjih godina intenzivnije ispituju. Na osnovu dosadašnjih istraživanja, mogućnost primene metode prilično je široka i značajna, a najčešća su ispitivanja organskih kiselina dobijenih fermentacijom. Metoda podrazumeva ekstrakciju praćenu hemijskom reakcijom između vrste od interesa i supstance rastvorene u ekstrakcionom sredstvu, ekstraktanta. Uticaj razlličitih parametara na efikasnost procesa proverava se gotovo prilikom svakog pojedinačnog slučaja. Najveći uticaj, nakon izbora ekstraktanta, svakako ima primenjeni rastvarač. U ovom radu ispitivana je efikasnost ekstrakcije sirćetne kiseline iz vodenog rastvora određene koncentracije pomoću trioktilamina kao ekstraktanta u različitim rastvaračima, kao i zavisnost molskog odnosa kiselina-amin u nagrađenom kompleksu od upotrebljenog rastvarača. Proverena je i mogućnost ekstrakcije sirćetne kiseline pomoću Aliquat 336-acetata (metiltrioktilamonijum-acetata), soli kvaternarnog lipofilnog amina, kao ekstraktanta u toluenu. Rezultati su pokazali da nepolarniji rastvarači, poput toluena i ugljentetrahlorida, povoljno utiču na građenje kompleksa sirćetna kiselina-trioktilamin sa molski odnosom 3:1, 4:1, u ugljentetrahloridu čak i do 6:1, za više koncentracije kiseline, dok sa dihlormetanom maksimalan odnos kiselina-amin je 2:1, bez obzira na koncentraciju kiseline. Za niže koncentracije kiseline, dobijeni su slični rezultati. Za ekstrakcije sa Aliquat 336-acetatom u toluenu, očekivano je taj odnos manji, u odnosu na ekstrakciju trioktilaminom u istom rastvaraču, za iste koncentracije kiseline, ali opet viši nego što sa trioktilaminom dozvoljava dihlormetan. Dobijeni rezultati, koji daju neočekivano visok stehiometrijski odnos kiseline i baze svakako su interesantni za dalja istraživanja, kao i još uvek neispitana širina primene metode reaktivne ekstrakcije.", title = "Reaktivna ekstrakcija sirćetne kiseline pomoću lipofilnih amina u različitim rastvaračima", pages = "2-20", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4180" }
Matić, D.. (2020). Reaktivna ekstrakcija sirćetne kiseline pomoću lipofilnih amina u različitim rastvaračima. , 2-20. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4180
Matić D. Reaktivna ekstrakcija sirćetne kiseline pomoću lipofilnih amina u različitim rastvaračima. 2020;:2-20. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4180 .
Matić, Dušica, "Reaktivna ekstrakcija sirćetne kiseline pomoću lipofilnih amina u različitim rastvaračima" (2020):2-20, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4180 .