Приказ основних података о документу

dc.contributorBeškoski, Vladimir
dc.creatorBaruh Krstić, Maria
dc.date.accessioned2020-10-15T07:40:42Z
dc.date.available2020-10-15T07:40:42Z
dc.date.issued2020
dc.identifier.urihttps://cherry.chem.bg.ac.rs/handle/123456789/4189
dc.description.abstractSvet se suočava sa nizom zagađivača životne sredine usled povećane gustine populacije i urbanizacije, kao i obimne industrijalizacije i razvoja tehnologije. Za životnu sredinu je najproblematičnije zagađenje vode, tj. otpadne vode, jer je mobilna i lako se raznosi na velike udaljenosti, što uzrokuje širenje kontaminacije. Takođe, dolazi do konstantnog generisanja otpadnih voda, što nam govori da je upravljanje otpadnim vodama veoma zahtevno. Načini tretiranja otpadnih voda, kao i same metode koje se koriste, su raznoliki i izbor zavisi od prirode zagađivača. Četiri uobičajna načina za prečišćavanje uključuju: fizički tretman vode, električni tretman vode, hemijski tretman i tretman mulja. Otpadne vode koje sadrže značajnu količinu naftnih jedinjenja su toksične kako za životinje i biljke, tako i za ljude. Metode koje se koriste za uklanjanje naftnih zagađivača uključuje adsorpciju, flotaciju, membransku filtraciju, flokulaciju, koagulaciju i elektrokoagulaciju. Naravno, svaka metoda ima svoje prednosti i mane, ali najuobičajena metoda za uklanjanje ovih vrsta polutanata jeste adsorpcija. U poslednjih par godina, sve je veći akcenat na korišćenju obnovljivih materijala kao što je lignocelulozna otpadna biomasa (LC) (piljevina, slama, koštice breskve, kajsije, šljive, masline, oklasak kukuruza....) u svrhu uklanjanja polutanata adsorpcijom iz vodenih rastvora. LC biomasa je veoma interesantna za istraživače, jer je široko rasprostranjena, jeftina, sa odgovarajućim fizičko-hemijskim karakteristikama. Pored lignina i celuloze, koji su glavne komponente biomase, prisutne su i druge komponente - hemiceluloza, lipidi, proteini, šećeri - koje sadrže različite funkcionalne grupe (poput karboksilne, karbonilne, fenolne, hidroksilne, amido, amino, sulfohidrilne, acetamido grupe), koje pokazuju različit afinitet prema uklanjanju različitih zagađivača. Cilj ovog rada je ispitivanje mogućnost primene otpadne biomase (koštica breskve - KB), kao adsorbenta za prečišćavaje voda kontaminiranih naftnim zagađivačima. Za ispitivanje adsorpcije naftnih zagađivača smo se opredelili jer se nafta i njeni derivati upotrebljavaju u svim domenima života, tako da je zagađenje životne sredine zagađivačima naftnog tipa uvek prisutan problem.sr
dc.language.isosrsr
dc.rightsrestrictedAccesssr
dc.subjectprečišćavanje vodasr
dc.subjectkoštice breskvesr
dc.subjectkontaminacijasr
dc.subjectnaftni ugljovodonicisr
dc.titleIspitivanje upotrebe koštica breskve za prečišćavanje voda kontaminiranih naftnim ugljovodonicimasr
dc.typebachelorThesissr
dc.rights.licenseARRsr
dcterms.abstractБарух Крстић, Мариа; Испитивање употребе коштица брескве за пречишћавање вода контаминираних нафтним угљоводоницима; Испитивање употребе коштица брескве за пречишћавање вода контаминираних нафтним угљоводоницима;
dc.rights.holderUniverzitet u Beogradu - Hemijski fakultetsr
dc.citation.spage1
dc.citation.epage41
dc.type.versionpublishedVersionsr
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4189


Документи

Thumbnail
Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу