Mikrotalasna digestija uzoraka tekstila različitog sastava na sadržaj elementa
Само за регистроване кориснике
2020
Дипломски рад (Објављена верзија)
,
Univerzitet u Beogradu - Hemijski fakultet
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Nagli razvoj industrije, tehnike, poljoprivrede i težnja za kvalitetnijim načinom života dovela je do trajne opasnosti od zagađenja životne sredine. U svetu, a i kod nas, sve se više pažnje posvećuje uticaju štetnih supstanci na zdravlje ljudi i njihov uticaj na celokupnu životnu sredinu. Tekstilna industrija je jedna od glavih industrija u zemljama u razvoju. Zbog pozitivnih i negativnih efekata i toksičnosti teških metala u tragovima na ljudsko zravlje mnogi istraživači se bave određivanjem sadržaja metala u tekstilnim proizvodima. Uzimajući u obzir interakciju tekstila sa ljuskom kožom, sadržaj hemijskih supstanci u tekstilnim proizvodima može prouzrokovati alergije, toksične efekte i predstavljati zdravstvenu opasnost za potrošače.
Tekstilni proizvodi sadrže neke organske i neorganske supstance, kao i toksične elemente (među kojima su najbrojniji teški metali) u tragovima koji potiču iz boja koje se koriste u procesima proizvodnje. Teški metali mogu predstavljati zdravstveni rizik... za ljude i pri veoma niskim koncentracijama. Ljudi su često izloženi raznim alergenima i toksičnim supstancama koje se nalaze u tekstilu zbog svakodnevnog kontakta sa odećom, posteljinom i drugim proizvodima. Toksični efekti teških metala na ljudsko zdravlje se ispoljavaju u vidu kožnih bolesti, oštećenja organa, negativni uticaj na metabolizam, poremećaja u radu respiratornog trakta i pluća, disfunkcija srca i druge. Zbog njihove toksičnosti ograničene su koncentacije teških metala koje se mogu naći u tekstilnim proizvodima. Takođe, nagomilavanje teških metala u tkivima i vezivanje za enzime može poremetiti pravilno funkcionisanje ćelija, što dovodi do razvoja tumora i mutacija.
Glavni hemijski zagađivači u tekstilu su boje koje sadrže kancerogene amine i toksične teške metale. Neki teški metali kao što su: kadmijum, bakar, nikl, cink i supstance poput formaldehida i hlorisanih ugljovodonika mogu se naći u prirodnim strukturama tekstila, dospevaju u tekstil tokom procesa proizvodnje ili se nalaze u zaštitnim sredstvima koja se koriste prilikom skladištenja tekstila. Na primer, pamuk i konoplja ponekad adsorbuju velike količine metala iz okoline.
Tekstilna industrija smatra se jednim od najvećih zagađivača životne sredine zbog sastava i količine otpadnih voda. Njihove otpadne vode je teško okarakterisati zbog različitih sirovina i njihovih kombinacija koje se koriste u proizvodnji, kao i zbog različitih tipova procesa obrade. Takve otpadne vode imaju širok raspon pH vrednosti, obojene su i zamućene, visokog su organskog opterećenja i sadrže razne zagađivače kao što su neorganske soli, površinski aktivne supstance, teški metali i druge. Ispuštanjem ovih otpadnih voda ili neprikladnim skladištenjem upotrebljenih proizvoda dovodi do zagađenja životne sredine.
Međutim, upotreba teških metala u tekstilnoj industriji nije zabranjena, jer bi to dovelo do gubitka nekih važnijih nijansi poput tirkizne, ljubičaste, zelene i mornarsko plave. Zbog štetnog uticaja na životnu sredinu i negativnog efekta na zdravlje ljudi, ukazala se potreba za kontinualnim praćenjem sadržaja metalnih jona, ne samo u procesima proizvodnje i otpadnim vodama, već i u gotovim proizvodima (odeća, odeća za bebe, sportska odeća, dekorativni materijal, igračke od tekstila, itd.).
Кључне речи:
tekstilni materijali / metalni joni / boje u tekstilnoj industriji / mikrotalasna digestijaИзвор:
2020, 5-68Колекције
Институција/група
Hemijski fakultet / Faculty of ChemistryTY - THES AU - Šunić, Magdalena PY - 2020 UR - https://cherry.chem.bg.ac.rs/handle/123456789/4188 AB - Nagli razvoj industrije, tehnike, poljoprivrede i težnja za kvalitetnijim načinom života dovela je do trajne opasnosti od zagađenja životne sredine. U svetu, a i kod nas, sve se više pažnje posvećuje uticaju štetnih supstanci na zdravlje ljudi i njihov uticaj na celokupnu životnu sredinu. Tekstilna industrija je jedna od glavih industrija u zemljama u razvoju. Zbog pozitivnih i negativnih efekata i toksičnosti teških metala u tragovima na ljudsko zravlje mnogi istraživači se bave određivanjem sadržaja metala u tekstilnim proizvodima. Uzimajući u obzir interakciju tekstila sa ljuskom kožom, sadržaj hemijskih supstanci u tekstilnim proizvodima može prouzrokovati alergije, toksične efekte i predstavljati zdravstvenu opasnost za potrošače. Tekstilni proizvodi sadrže neke organske i neorganske supstance, kao i toksične elemente (među kojima su najbrojniji teški metali) u tragovima koji potiču iz boja koje se koriste u procesima proizvodnje. Teški metali mogu predstavljati zdravstveni rizik za ljude i pri veoma niskim koncentracijama. Ljudi su često izloženi raznim alergenima i toksičnim supstancama koje se nalaze u tekstilu zbog svakodnevnog kontakta sa odećom, posteljinom i drugim proizvodima. Toksični efekti teških metala na ljudsko zdravlje se ispoljavaju u vidu kožnih bolesti, oštećenja organa, negativni uticaj na metabolizam, poremećaja u radu respiratornog trakta i pluća, disfunkcija srca i druge. Zbog njihove toksičnosti ograničene su koncentacije teških metala koje se mogu naći u tekstilnim proizvodima. Takođe, nagomilavanje teških metala u tkivima i vezivanje za enzime može poremetiti pravilno funkcionisanje ćelija, što dovodi do razvoja tumora i mutacija. Glavni hemijski zagađivači u tekstilu su boje koje sadrže kancerogene amine i toksične teške metale. Neki teški metali kao što su: kadmijum, bakar, nikl, cink i supstance poput formaldehida i hlorisanih ugljovodonika mogu se naći u prirodnim strukturama tekstila, dospevaju u tekstil tokom procesa proizvodnje ili se nalaze u zaštitnim sredstvima koja se koriste prilikom skladištenja tekstila. Na primer, pamuk i konoplja ponekad adsorbuju velike količine metala iz okoline. Tekstilna industrija smatra se jednim od najvećih zagađivača životne sredine zbog sastava i količine otpadnih voda. Njihove otpadne vode je teško okarakterisati zbog različitih sirovina i njihovih kombinacija koje se koriste u proizvodnji, kao i zbog različitih tipova procesa obrade. Takve otpadne vode imaju širok raspon pH vrednosti, obojene su i zamućene, visokog su organskog opterećenja i sadrže razne zagađivače kao što su neorganske soli, površinski aktivne supstance, teški metali i druge. Ispuštanjem ovih otpadnih voda ili neprikladnim skladištenjem upotrebljenih proizvoda dovodi do zagađenja životne sredine. Međutim, upotreba teških metala u tekstilnoj industriji nije zabranjena, jer bi to dovelo do gubitka nekih važnijih nijansi poput tirkizne, ljubičaste, zelene i mornarsko plave. Zbog štetnog uticaja na životnu sredinu i negativnog efekta na zdravlje ljudi, ukazala se potreba za kontinualnim praćenjem sadržaja metalnih jona, ne samo u procesima proizvodnje i otpadnim vodama, već i u gotovim proizvodima (odeća, odeća za bebe, sportska odeća, dekorativni materijal, igračke od tekstila, itd.). T1 - Mikrotalasna digestija uzoraka tekstila različitog sastava na sadržaj elementa SP - 5 EP - 68 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4188 ER -
@misc{ author = "Šunić, Magdalena", year = "2020", abstract = "Nagli razvoj industrije, tehnike, poljoprivrede i težnja za kvalitetnijim načinom života dovela je do trajne opasnosti od zagađenja životne sredine. U svetu, a i kod nas, sve se više pažnje posvećuje uticaju štetnih supstanci na zdravlje ljudi i njihov uticaj na celokupnu životnu sredinu. Tekstilna industrija je jedna od glavih industrija u zemljama u razvoju. Zbog pozitivnih i negativnih efekata i toksičnosti teških metala u tragovima na ljudsko zravlje mnogi istraživači se bave određivanjem sadržaja metala u tekstilnim proizvodima. Uzimajući u obzir interakciju tekstila sa ljuskom kožom, sadržaj hemijskih supstanci u tekstilnim proizvodima može prouzrokovati alergije, toksične efekte i predstavljati zdravstvenu opasnost za potrošače. Tekstilni proizvodi sadrže neke organske i neorganske supstance, kao i toksične elemente (među kojima su najbrojniji teški metali) u tragovima koji potiču iz boja koje se koriste u procesima proizvodnje. Teški metali mogu predstavljati zdravstveni rizik za ljude i pri veoma niskim koncentracijama. Ljudi su često izloženi raznim alergenima i toksičnim supstancama koje se nalaze u tekstilu zbog svakodnevnog kontakta sa odećom, posteljinom i drugim proizvodima. Toksični efekti teških metala na ljudsko zdravlje se ispoljavaju u vidu kožnih bolesti, oštećenja organa, negativni uticaj na metabolizam, poremećaja u radu respiratornog trakta i pluća, disfunkcija srca i druge. Zbog njihove toksičnosti ograničene su koncentacije teških metala koje se mogu naći u tekstilnim proizvodima. Takođe, nagomilavanje teških metala u tkivima i vezivanje za enzime može poremetiti pravilno funkcionisanje ćelija, što dovodi do razvoja tumora i mutacija. Glavni hemijski zagađivači u tekstilu su boje koje sadrže kancerogene amine i toksične teške metale. Neki teški metali kao što su: kadmijum, bakar, nikl, cink i supstance poput formaldehida i hlorisanih ugljovodonika mogu se naći u prirodnim strukturama tekstila, dospevaju u tekstil tokom procesa proizvodnje ili se nalaze u zaštitnim sredstvima koja se koriste prilikom skladištenja tekstila. Na primer, pamuk i konoplja ponekad adsorbuju velike količine metala iz okoline. Tekstilna industrija smatra se jednim od najvećih zagađivača životne sredine zbog sastava i količine otpadnih voda. Njihove otpadne vode je teško okarakterisati zbog različitih sirovina i njihovih kombinacija koje se koriste u proizvodnji, kao i zbog različitih tipova procesa obrade. Takve otpadne vode imaju širok raspon pH vrednosti, obojene su i zamućene, visokog su organskog opterećenja i sadrže razne zagađivače kao što su neorganske soli, površinski aktivne supstance, teški metali i druge. Ispuštanjem ovih otpadnih voda ili neprikladnim skladištenjem upotrebljenih proizvoda dovodi do zagađenja životne sredine. Međutim, upotreba teških metala u tekstilnoj industriji nije zabranjena, jer bi to dovelo do gubitka nekih važnijih nijansi poput tirkizne, ljubičaste, zelene i mornarsko plave. Zbog štetnog uticaja na životnu sredinu i negativnog efekta na zdravlje ljudi, ukazala se potreba za kontinualnim praćenjem sadržaja metalnih jona, ne samo u procesima proizvodnje i otpadnim vodama, već i u gotovim proizvodima (odeća, odeća za bebe, sportska odeća, dekorativni materijal, igračke od tekstila, itd.).", title = "Mikrotalasna digestija uzoraka tekstila različitog sastava na sadržaj elementa", pages = "5-68", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4188" }
Šunić, M.. (2020). Mikrotalasna digestija uzoraka tekstila različitog sastava na sadržaj elementa. , 5-68. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4188
Šunić M. Mikrotalasna digestija uzoraka tekstila različitog sastava na sadržaj elementa. 2020;:5-68. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4188 .
Šunić, Magdalena, "Mikrotalasna digestija uzoraka tekstila različitog sastava na sadržaj elementa" (2020):5-68, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4188 .