Ispitivanje promena u sastavu biomarkera barskog litotipa lignita tokom simulacije kasne dijageneze
Само за регистроване кориснике
2020
Дипломски рад (Објављена верзија)
,
Univerzitet u Beogradu - Hemijski fakultet
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Cilj ovog rada je bilo ispitivanje promena u sastavu biomarkera lignita tokom simulacije kasne katageneze pirolizom u otvorenom sistemu. Ovaj pristup je primenjen, budući da je u prirodnim uslovima teško naći neprekidnu geološku sekvencu po dubini, bez promena u sastavu oraganske supstance ili sadržaju mineralnih materija. Na ovaj način može se predvideti koji biomarkerski odnosi su najprimenljiviji u ovom važnom delu ciklusa ugljenika u prirodi, koji zapravo karakteriše njegovo očuvanje i dalje kruženje u geosferi. Sve pirolize su urađene u otvorenom sistemu, na temperaturama od 550, 600, 650 i 700ºC u toku 4 sata. Otvoreni pirolitički sistem je izabran da bi se izbegli sekundarni procesi. Kao supstrat upotrebljen je uzorak lignita barskog litotipa iz bušotine A2T-339, polja Smederevsko Pomoravlje kostalačkog basena sa dubinskog intervala 84,80 - 96,00 m refleksije huminita 0,30%.
Uzorci lignita su pre pirolize ekstrahovani azeotropnon smešom dihlormetana i metanola, da bi se uklonio... bitumen. Urađene su pirolize i određen prinos koksnog ostatka, gasa i tečnog pirolizata. Asfalteni su iz tečnih pirolizata odvojeni taloženjem pomoću n-heksana, a zatim su malteni razdvojeni na frakcije zasićenih, aromatičnih i polarnih jedinjenja sa azotom, sumporom i kiseonikom (NSO-jedinjenja) primenom hromatografije na koloni. Biomarkeri zasićene frakcije su analizirani primenom gasne hromatografije sa masenom spektrometrijom.
Tokom pirolize dostignuta je faza kasne dijageneze kojoj odgovara refleksija vitrinita 0,50-0,60 %. Zapažene su značajne promene u raspodeli svih biomarkera u odnosu na polazni lignit, što ukazuje na njihovu osetljivost u opsegu maturacije 0,30 – 0,50 %Rr.
Pirolizom na svim temperaturama dobija se najveći procenat koksnog ostatka, za kojim slede gas i tečni pirolizat. Sa porastom temperature opada prinos koksa i tečnog proizvoda, a raste prinos gasa.
Promene u grupnom sastavu sa porastom temperature karakteriše blago povišenje sadržaja zasićenih ugljovodonika i NSO-jedinjenja, uz blag pad procenta asfaltena, dok sadržaj aromatičnih ugljovodonika ostaje skoro nepromenjen.
Od n-alkanskih parametara osetljivost u ovom opsegu maturacije zapažena je za odnos sadržaja nižih i viših homologa, dok je CPI u svim opsezima neprimenljiv jer dostiže ravnotežnu vrednost.
Parametri Pr/n-C17 i Fit/n-C18 pokazali su dobru osetljivost u razmatranom opsegu maturacije i potvrdili da do značajnijeg oslobađanja izoprenoida iz kerogena dolazi tek krajem dijageneze.
Raspodele individualnih C27-C32 hopana u obe hopanske serije (αβ i ββ) nisu pokazale osetljivost na termički tretman. Slično zapažanje odnosi se i na raspodelu C27-C29 regularnih ααα(R) sterana.
Skoro svi konvencionalni hopanski i steranski maturacioni parametri C3017β(H)21β(H) hopan/(17β(H)21β(H) + 17α(H)21β(H)) hopani, C30βα-moretan/C30αβ-hopan, C3122S hopan/C31(22S + 22R) hopani, C29ααα20S steran/C29ααα(20S + 20R) sterani i C29αββ20S steran/(C29αββ20S + C29ααα20R) sterani su pokazali dobru osetljivost tokom simulacije kasne dijageneze.
Odnos C27βα(S) diasterana i C27 ααα(R) sterana se ne može koristiti za procenu maturacije u humusnoj organskoj supstanci tokom kasne dijageneze, verovatno zbog činjenice da formiranje diasterana katalizuju gline (dominantna mineralna materija u uglju), kao i da je nastanak ovih geoizomera favorizovan u kiseloj suboksičnoj sredini koja je je tipična za tresetišta.
Кључне речи:
lignit / piroliza / kasna dijageneza / biomarkeriИзвор:
2020, 1-58Колекције
Институција/група
Hemijski fakultet / Faculty of ChemistryTY - THES AU - Lainović, Saška PY - 2020 UR - https://cherry.chem.bg.ac.rs/handle/123456789/4201 AB - Cilj ovog rada je bilo ispitivanje promena u sastavu biomarkera lignita tokom simulacije kasne katageneze pirolizom u otvorenom sistemu. Ovaj pristup je primenjen, budući da je u prirodnim uslovima teško naći neprekidnu geološku sekvencu po dubini, bez promena u sastavu oraganske supstance ili sadržaju mineralnih materija. Na ovaj način može se predvideti koji biomarkerski odnosi su najprimenljiviji u ovom važnom delu ciklusa ugljenika u prirodi, koji zapravo karakteriše njegovo očuvanje i dalje kruženje u geosferi. Sve pirolize su urađene u otvorenom sistemu, na temperaturama od 550, 600, 650 i 700ºC u toku 4 sata. Otvoreni pirolitički sistem je izabran da bi se izbegli sekundarni procesi. Kao supstrat upotrebljen je uzorak lignita barskog litotipa iz bušotine A2T-339, polja Smederevsko Pomoravlje kostalačkog basena sa dubinskog intervala 84,80 - 96,00 m refleksije huminita 0,30%. Uzorci lignita su pre pirolize ekstrahovani azeotropnon smešom dihlormetana i metanola, da bi se uklonio bitumen. Urađene su pirolize i određen prinos koksnog ostatka, gasa i tečnog pirolizata. Asfalteni su iz tečnih pirolizata odvojeni taloženjem pomoću n-heksana, a zatim su malteni razdvojeni na frakcije zasićenih, aromatičnih i polarnih jedinjenja sa azotom, sumporom i kiseonikom (NSO-jedinjenja) primenom hromatografije na koloni. Biomarkeri zasićene frakcije su analizirani primenom gasne hromatografije sa masenom spektrometrijom. Tokom pirolize dostignuta je faza kasne dijageneze kojoj odgovara refleksija vitrinita 0,50-0,60 %. Zapažene su značajne promene u raspodeli svih biomarkera u odnosu na polazni lignit, što ukazuje na njihovu osetljivost u opsegu maturacije 0,30 – 0,50 %Rr. Pirolizom na svim temperaturama dobija se najveći procenat koksnog ostatka, za kojim slede gas i tečni pirolizat. Sa porastom temperature opada prinos koksa i tečnog proizvoda, a raste prinos gasa. Promene u grupnom sastavu sa porastom temperature karakteriše blago povišenje sadržaja zasićenih ugljovodonika i NSO-jedinjenja, uz blag pad procenta asfaltena, dok sadržaj aromatičnih ugljovodonika ostaje skoro nepromenjen. Od n-alkanskih parametara osetljivost u ovom opsegu maturacije zapažena je za odnos sadržaja nižih i viših homologa, dok je CPI u svim opsezima neprimenljiv jer dostiže ravnotežnu vrednost. Parametri Pr/n-C17 i Fit/n-C18 pokazali su dobru osetljivost u razmatranom opsegu maturacije i potvrdili da do značajnijeg oslobađanja izoprenoida iz kerogena dolazi tek krajem dijageneze. Raspodele individualnih C27-C32 hopana u obe hopanske serije (αβ i ββ) nisu pokazale osetljivost na termički tretman. Slično zapažanje odnosi se i na raspodelu C27-C29 regularnih ααα(R) sterana. Skoro svi konvencionalni hopanski i steranski maturacioni parametri C3017β(H)21β(H) hopan/(17β(H)21β(H) + 17α(H)21β(H)) hopani, C30βα-moretan/C30αβ-hopan, C3122S hopan/C31(22S + 22R) hopani, C29ααα20S steran/C29ααα(20S + 20R) sterani i C29αββ20S steran/(C29αββ20S + C29ααα20R) sterani su pokazali dobru osetljivost tokom simulacije kasne dijageneze. Odnos C27βα(S) diasterana i C27 ααα(R) sterana se ne može koristiti za procenu maturacije u humusnoj organskoj supstanci tokom kasne dijageneze, verovatno zbog činjenice da formiranje diasterana katalizuju gline (dominantna mineralna materija u uglju), kao i da je nastanak ovih geoizomera favorizovan u kiseloj suboksičnoj sredini koja je je tipična za tresetišta. T1 - Ispitivanje promena u sastavu biomarkera barskog litotipa lignita tokom simulacije kasne dijageneze SP - 1 EP - 58 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4201 ER -
@misc{ author = "Lainović, Saška", year = "2020", abstract = "Cilj ovog rada je bilo ispitivanje promena u sastavu biomarkera lignita tokom simulacije kasne katageneze pirolizom u otvorenom sistemu. Ovaj pristup je primenjen, budući da je u prirodnim uslovima teško naći neprekidnu geološku sekvencu po dubini, bez promena u sastavu oraganske supstance ili sadržaju mineralnih materija. Na ovaj način može se predvideti koji biomarkerski odnosi su najprimenljiviji u ovom važnom delu ciklusa ugljenika u prirodi, koji zapravo karakteriše njegovo očuvanje i dalje kruženje u geosferi. Sve pirolize su urađene u otvorenom sistemu, na temperaturama od 550, 600, 650 i 700ºC u toku 4 sata. Otvoreni pirolitički sistem je izabran da bi se izbegli sekundarni procesi. Kao supstrat upotrebljen je uzorak lignita barskog litotipa iz bušotine A2T-339, polja Smederevsko Pomoravlje kostalačkog basena sa dubinskog intervala 84,80 - 96,00 m refleksije huminita 0,30%. Uzorci lignita su pre pirolize ekstrahovani azeotropnon smešom dihlormetana i metanola, da bi se uklonio bitumen. Urađene su pirolize i određen prinos koksnog ostatka, gasa i tečnog pirolizata. Asfalteni su iz tečnih pirolizata odvojeni taloženjem pomoću n-heksana, a zatim su malteni razdvojeni na frakcije zasićenih, aromatičnih i polarnih jedinjenja sa azotom, sumporom i kiseonikom (NSO-jedinjenja) primenom hromatografije na koloni. Biomarkeri zasićene frakcije su analizirani primenom gasne hromatografije sa masenom spektrometrijom. Tokom pirolize dostignuta je faza kasne dijageneze kojoj odgovara refleksija vitrinita 0,50-0,60 %. Zapažene su značajne promene u raspodeli svih biomarkera u odnosu na polazni lignit, što ukazuje na njihovu osetljivost u opsegu maturacije 0,30 – 0,50 %Rr. Pirolizom na svim temperaturama dobija se najveći procenat koksnog ostatka, za kojim slede gas i tečni pirolizat. Sa porastom temperature opada prinos koksa i tečnog proizvoda, a raste prinos gasa. Promene u grupnom sastavu sa porastom temperature karakteriše blago povišenje sadržaja zasićenih ugljovodonika i NSO-jedinjenja, uz blag pad procenta asfaltena, dok sadržaj aromatičnih ugljovodonika ostaje skoro nepromenjen. Od n-alkanskih parametara osetljivost u ovom opsegu maturacije zapažena je za odnos sadržaja nižih i viših homologa, dok je CPI u svim opsezima neprimenljiv jer dostiže ravnotežnu vrednost. Parametri Pr/n-C17 i Fit/n-C18 pokazali su dobru osetljivost u razmatranom opsegu maturacije i potvrdili da do značajnijeg oslobađanja izoprenoida iz kerogena dolazi tek krajem dijageneze. Raspodele individualnih C27-C32 hopana u obe hopanske serije (αβ i ββ) nisu pokazale osetljivost na termički tretman. Slično zapažanje odnosi se i na raspodelu C27-C29 regularnih ααα(R) sterana. Skoro svi konvencionalni hopanski i steranski maturacioni parametri C3017β(H)21β(H) hopan/(17β(H)21β(H) + 17α(H)21β(H)) hopani, C30βα-moretan/C30αβ-hopan, C3122S hopan/C31(22S + 22R) hopani, C29ααα20S steran/C29ααα(20S + 20R) sterani i C29αββ20S steran/(C29αββ20S + C29ααα20R) sterani su pokazali dobru osetljivost tokom simulacije kasne dijageneze. Odnos C27βα(S) diasterana i C27 ααα(R) sterana se ne može koristiti za procenu maturacije u humusnoj organskoj supstanci tokom kasne dijageneze, verovatno zbog činjenice da formiranje diasterana katalizuju gline (dominantna mineralna materija u uglju), kao i da je nastanak ovih geoizomera favorizovan u kiseloj suboksičnoj sredini koja je je tipična za tresetišta.", title = "Ispitivanje promena u sastavu biomarkera barskog litotipa lignita tokom simulacije kasne dijageneze", pages = "1-58", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4201" }
Lainović, S.. (2020). Ispitivanje promena u sastavu biomarkera barskog litotipa lignita tokom simulacije kasne dijageneze. , 1-58. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4201
Lainović S. Ispitivanje promena u sastavu biomarkera barskog litotipa lignita tokom simulacije kasne dijageneze. 2020;:1-58. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4201 .
Lainović, Saška, "Ispitivanje promena u sastavu biomarkera barskog litotipa lignita tokom simulacije kasne dijageneze" (2020):1-58, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4201 .