Kvalitet ambijentalnog vazduha Srbije u odnosu na sadržaj makro i mikroelemenata procenjen pasivnim biomonitoringom, studija 2020.
Authorized Users Only
2021
Bachelor Thesis (Published version)
,
Univerzitet u Beogradu - Hemijski fakultet
Metadata
Show full item recordAbstract
Ovaj rad je deo studije ispitivanja kvaliteta vazduha pasivnim biomonitoringom. Prvo istraživanje mahovina kao bioindikatora sprovedeno je još 1990. godine i ponavlja se na svakih pet godina. Uloga mahovina kao bioindikatora se zasniva na činjenici da mahovine formiraju sloj u vidu tepiha, što predstavlja odličnu podlogu za prikupljanje čestica iz vazduha, koje do nje dolaze mokrom i suvom depozicijom, dok jako malu količinu preuzima sa podloge na kojoj raste. Mahovine imaju i veliku specifičnu površinu kao i visok kapacitet jonske izmene ćelijskih membrana, što takođe omogućava bolje usvajanje elemenata. Takođe, u poređenju sa višim biljkama, mahovine se mogu naći u svim klimatskim zonama, i dolazi do malih promena u morfologiji tokom sezone rasta.
Uzorci mahovina prikupljani su širom Srbije, metodom pasivnog biomonitoringa, na oko 200 lokaliteta. U ovom radu određivane su koncentracije sledećih elemenata: L, B, Al, V, Cr, Mn, Fe, Co, Ni, P, S i Zn. Pored ovih mikro i makroelemenata,... u studiji se ispituju i elementi retkih zemalja, kao i još neki mikro i makroelementi, koji nisu obrađeni u ovom radu. Uz pomoć ICP metoda, određene su koncentracije nataloženih zagađujućih supstanci u mahovinama.
Keywords:
mahovine / bioindikatori / pasivni biomonitoring / mikrotalasna digestija / ICP-OES / ICP-MS / mikroelementi / makroelementiSource:
2021, 1-46Collections
Institution/Community
Hemijski fakultet / Faculty of ChemistryTY - THES AU - Popović-Đorđević, Jelena PY - 2021 UR - https://cherry.chem.bg.ac.rs/handle/123456789/4692 AB - Ovaj rad je deo studije ispitivanja kvaliteta vazduha pasivnim biomonitoringom. Prvo istraživanje mahovina kao bioindikatora sprovedeno je još 1990. godine i ponavlja se na svakih pet godina. Uloga mahovina kao bioindikatora se zasniva na činjenici da mahovine formiraju sloj u vidu tepiha, što predstavlja odličnu podlogu za prikupljanje čestica iz vazduha, koje do nje dolaze mokrom i suvom depozicijom, dok jako malu količinu preuzima sa podloge na kojoj raste. Mahovine imaju i veliku specifičnu površinu kao i visok kapacitet jonske izmene ćelijskih membrana, što takođe omogućava bolje usvajanje elemenata. Takođe, u poređenju sa višim biljkama, mahovine se mogu naći u svim klimatskim zonama, i dolazi do malih promena u morfologiji tokom sezone rasta. Uzorci mahovina prikupljani su širom Srbije, metodom pasivnog biomonitoringa, na oko 200 lokaliteta. U ovom radu određivane su koncentracije sledećih elemenata: L, B, Al, V, Cr, Mn, Fe, Co, Ni, P, S i Zn. Pored ovih mikro i makroelemenata, u studiji se ispituju i elementi retkih zemalja, kao i još neki mikro i makroelementi, koji nisu obrađeni u ovom radu. Uz pomoć ICP metoda, određene su koncentracije nataloženih zagađujućih supstanci u mahovinama. T1 - Kvalitet ambijentalnog vazduha Srbije u odnosu na sadržaj makro i mikroelemenata procenjen pasivnim biomonitoringom, studija 2020. SP - 1 EP - 46 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4692 ER -
@misc{ author = "Popović-Đorđević, Jelena", year = "2021", abstract = "Ovaj rad je deo studije ispitivanja kvaliteta vazduha pasivnim biomonitoringom. Prvo istraživanje mahovina kao bioindikatora sprovedeno je još 1990. godine i ponavlja se na svakih pet godina. Uloga mahovina kao bioindikatora se zasniva na činjenici da mahovine formiraju sloj u vidu tepiha, što predstavlja odličnu podlogu za prikupljanje čestica iz vazduha, koje do nje dolaze mokrom i suvom depozicijom, dok jako malu količinu preuzima sa podloge na kojoj raste. Mahovine imaju i veliku specifičnu površinu kao i visok kapacitet jonske izmene ćelijskih membrana, što takođe omogućava bolje usvajanje elemenata. Takođe, u poređenju sa višim biljkama, mahovine se mogu naći u svim klimatskim zonama, i dolazi do malih promena u morfologiji tokom sezone rasta. Uzorci mahovina prikupljani su širom Srbije, metodom pasivnog biomonitoringa, na oko 200 lokaliteta. U ovom radu određivane su koncentracije sledećih elemenata: L, B, Al, V, Cr, Mn, Fe, Co, Ni, P, S i Zn. Pored ovih mikro i makroelemenata, u studiji se ispituju i elementi retkih zemalja, kao i još neki mikro i makroelementi, koji nisu obrađeni u ovom radu. Uz pomoć ICP metoda, određene su koncentracije nataloženih zagađujućih supstanci u mahovinama.", title = "Kvalitet ambijentalnog vazduha Srbije u odnosu na sadržaj makro i mikroelemenata procenjen pasivnim biomonitoringom, studija 2020.", pages = "1-46", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4692" }
Popović-Đorđević, J.. (2021). Kvalitet ambijentalnog vazduha Srbije u odnosu na sadržaj makro i mikroelemenata procenjen pasivnim biomonitoringom, studija 2020.. , 1-46. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4692
Popović-Đorđević J. Kvalitet ambijentalnog vazduha Srbije u odnosu na sadržaj makro i mikroelemenata procenjen pasivnim biomonitoringom, studija 2020.. 2021;:1-46. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4692 .
Popović-Đorđević, Jelena, "Kvalitet ambijentalnog vazduha Srbije u odnosu na sadržaj makro i mikroelemenata procenjen pasivnim biomonitoringom, studija 2020." (2021):1-46, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4692 .