Preliminarno ispitivanje sastava aromatične frakcije ekstrakta prašine iz biblioteke Hemijskog fakulteta u Beogradu
Preliminary investigation of aromatic fraction composition indust extract from the Library of the Facility of Chemistry in Belgrade
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Usled modernog načina života ljudi provode oko 90 % vremena u zatvorenim prostorijama,
kao što su kuće/stanovi, kancelarije, automobili itd. Prašina je sve prisutna u svim
pomenutim sredinama i nalazi se kao čestice suspendovane u vazduhu ili istaložena na
površinama. Čestice prašine se mogu lako udahnuti i mogu da oštete respiratorni sistem i
pluća. Pored toga, čestice prašine akumuliraju hemikalije iz zatvorenih prostorija i
predstavljaju važan put izlaganja ljudi tim jedinjenjima. U kućnoj prašini se mogu naći
ftalati, policiklični aromatični ugljovodonici i ostala poluisparljiva jedinjenja.
Ftalati se često koriste kao plastifikator u proizvodnji polivinil hlorida (PVC-a) i predmeta
opšte upotrebe kao što su građevinski materijal, dečije igračke i nameštaj, ali i u proizvodnji
podnih obloga, veštačke kože, lepkova, tepiha, maziva, cevi, žica, sredstava za čišćenje
kuće, proizvoda za negu tela (fiksatori mirisa, proizvodi za negu kože, pene i šamponi) i
ambalaže za namirn...ice. Primena ftalata zavisi od njihove molekulske mase. Ftalati male
molekulske mase, kao što su di-metil-ftalat (DMP), di-etil-ftalat (DEP), di-propil-ftalat
(DPP), di-izobutil-ftalat (DiBP), di-n-butil ftalat (DBP), di-n-pentil-ftalat (DNPP) i benzil-
butil-ftalat (BBP), se koriste u rastvaračima, lepkovima, voskovima, mastilu, lekovima,
kozmetici i insekticidima.Visokomolekulski ftalati, kao di-2-etilheksil-ftalat (DEHP), di-
ciklo-heksil-ftalat (DCHP) i di-izo-nonil-ftalat (DiNP), su plastifikatori u PVC proizvodima
i predmetima od opšte upotrebe.
Estri ftalata su povezani sa velikim brojem zdravstvenih problema kod ljudi. Pre svega,
ftalati deluju kao endokrini disruptori i doprinose stvaranju varijacija u reprodukcionom
sistemu kao što su opadanje broja spermatozoida, oštećenje DNK u spermatozoidima,
prevremeni razvoj dojki i promena u reproduktivnim hormonima. Ftalati utiču na pojavu
astme, alergija i poremećaja funkcije nervnog sistema. Pored toga, DEHP je okarakterisan
kao 2b kancerogena supstanca, tj. kao potencijalno kancerogen za ljude, od strane IARC-a
(Međunarodna agencija za istraživanje raka, eng. International Agency for Research on
Cancer). Treba napomenuti da su pojedini metaboliti ftalata često toksičniji od samih
nepromenjenih ftalata. Ljudi mogu biti izloženi ftalatima inhalacijom, ingestijom i
apsorpcijom preko kože.
Oko 1 g istaložene prašine je sakupljen iz biblioteke Hemijskog fakulteta u Beogradu, sa
visine iznad 1m od poda. Uzorci su odmereni, ekstrahovani, prečišćeni i aromatična frakcija je snimljena metodom gasne hromatografije, povezanom sa masenim spektrometrom.
Lokacija uzorkovanja i hromatogram aromatične frakcije je prikazan na slici 1.
Dobijeni rezultati ukazuju na to da, pored prirodnih proizvoda kao što su metil estri masnih
kiselina (koje su najverovatnije znatno obilnije u alifatičnoj frakciji), uzorak sadrži 3,5-di-
terc-butil-4-hidroksibenzaldehid, metabolit 2,6-di-terc-butil-4-methilfenola, koji se koristi
kao antioksidans u namirnicama i kozmetičkim proizvodima [3]. Najzastupljenija jedinjenja
u aromatičnoj frakciji su DiBP), DBP i DEHP. Interesantno je primetiti da se detektovani
ftalati koriste u dve različite svrhe, kao aditivi u plastici i drugim proizvodima (DiBP i DBP)
i kao plastifikatori u polimerima (DEHP). Kao što je prethodno pomenuto, DEHP je
klasifikovan kao potencijalno kancerogena supstanca za ljude. Pored toga, primena DiBP,
DBP i DEHP je ograničena od strane Evropske komisije. Zbog prisustva ftalata koji
imaju veliki uticaj na ljudsko zdravlje u ekstraktu prašine, potrebno je izvršiti dodatna
ispitivanja na većem broju uzoraka i uraditi detaljnu kvantifikaciju i procenu rizika po
ljudsko zdravlje.
Извор:
9th Symposium Chemistry and Environmental Protection, EnviroChem2023, Kladovo, 4-7th June 2023, 2023, 117-118Издавач:
- Belgrade : Serbian Chemical Society
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200051 (Институт за општу и физичку хемију, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200051)
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200288 (Иновациони центар Хемијског факултета у Београду доо) (RS-MESTD-inst-2020-200288)
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200168 (Универзитет у Београду, Хемијски факултет) (RS-MESTD-inst-2020-200168)
Напомена:
- Постерска презентација представљена је на 9. симпозијуму Хемија и заштита животне средине ENVIROCHEM2023 са међународним учешћем у Кладову, Србија у периоду од 04. до 07. јуна 2023. године.
Колекције
Институција/група
Hemijski fakultet / Faculty of ChemistryTY - CONF AU - Đurović, Saša AU - Kojić, Ivan AU - Radović, Nebojša R. AU - Tosti, Tomislav PY - 2023 UR - http://cherry.chem.bg.ac.rs/handle/123456789/5928 AB - Usled modernog načina života ljudi provode oko 90 % vremena u zatvorenim prostorijama, kao što su kuće/stanovi, kancelarije, automobili itd. Prašina je sve prisutna u svim pomenutim sredinama i nalazi se kao čestice suspendovane u vazduhu ili istaložena na površinama. Čestice prašine se mogu lako udahnuti i mogu da oštete respiratorni sistem i pluća. Pored toga, čestice prašine akumuliraju hemikalije iz zatvorenih prostorija i predstavljaju važan put izlaganja ljudi tim jedinjenjima. U kućnoj prašini se mogu naći ftalati, policiklični aromatični ugljovodonici i ostala poluisparljiva jedinjenja. Ftalati se često koriste kao plastifikator u proizvodnji polivinil hlorida (PVC-a) i predmeta opšte upotrebe kao što su građevinski materijal, dečije igračke i nameštaj, ali i u proizvodnji podnih obloga, veštačke kože, lepkova, tepiha, maziva, cevi, žica, sredstava za čišćenje kuće, proizvoda za negu tela (fiksatori mirisa, proizvodi za negu kože, pene i šamponi) i ambalaže za namirnice. Primena ftalata zavisi od njihove molekulske mase. Ftalati male molekulske mase, kao što su di-metil-ftalat (DMP), di-etil-ftalat (DEP), di-propil-ftalat (DPP), di-izobutil-ftalat (DiBP), di-n-butil ftalat (DBP), di-n-pentil-ftalat (DNPP) i benzil- butil-ftalat (BBP), se koriste u rastvaračima, lepkovima, voskovima, mastilu, lekovima, kozmetici i insekticidima.Visokomolekulski ftalati, kao di-2-etilheksil-ftalat (DEHP), di- ciklo-heksil-ftalat (DCHP) i di-izo-nonil-ftalat (DiNP), su plastifikatori u PVC proizvodima i predmetima od opšte upotrebe. Estri ftalata su povezani sa velikim brojem zdravstvenih problema kod ljudi. Pre svega, ftalati deluju kao endokrini disruptori i doprinose stvaranju varijacija u reprodukcionom sistemu kao što su opadanje broja spermatozoida, oštećenje DNK u spermatozoidima, prevremeni razvoj dojki i promena u reproduktivnim hormonima. Ftalati utiču na pojavu astme, alergija i poremećaja funkcije nervnog sistema. Pored toga, DEHP je okarakterisan kao 2b kancerogena supstanca, tj. kao potencijalno kancerogen za ljude, od strane IARC-a (Međunarodna agencija za istraživanje raka, eng. International Agency for Research on Cancer). Treba napomenuti da su pojedini metaboliti ftalata često toksičniji od samih nepromenjenih ftalata. Ljudi mogu biti izloženi ftalatima inhalacijom, ingestijom i apsorpcijom preko kože. Oko 1 g istaložene prašine je sakupljen iz biblioteke Hemijskog fakulteta u Beogradu, sa visine iznad 1m od poda. Uzorci su odmereni, ekstrahovani, prečišćeni i aromatična frakcija je snimljena metodom gasne hromatografije, povezanom sa masenim spektrometrom. Lokacija uzorkovanja i hromatogram aromatične frakcije je prikazan na slici 1. Dobijeni rezultati ukazuju na to da, pored prirodnih proizvoda kao što su metil estri masnih kiselina (koje su najverovatnije znatno obilnije u alifatičnoj frakciji), uzorak sadrži 3,5-di- terc-butil-4-hidroksibenzaldehid, metabolit 2,6-di-terc-butil-4-methilfenola, koji se koristi kao antioksidans u namirnicama i kozmetičkim proizvodima [3]. Najzastupljenija jedinjenja u aromatičnoj frakciji su DiBP), DBP i DEHP. Interesantno je primetiti da se detektovani ftalati koriste u dve različite svrhe, kao aditivi u plastici i drugim proizvodima (DiBP i DBP) i kao plastifikatori u polimerima (DEHP). Kao što je prethodno pomenuto, DEHP je klasifikovan kao potencijalno kancerogena supstanca za ljude. Pored toga, primena DiBP, DBP i DEHP je ograničena od strane Evropske komisije. Zbog prisustva ftalata koji imaju veliki uticaj na ljudsko zdravlje u ekstraktu prašine, potrebno je izvršiti dodatna ispitivanja na većem broju uzoraka i uraditi detaljnu kvantifikaciju i procenu rizika po ljudsko zdravlje. PB - Belgrade : Serbian Chemical Society C3 - 9th Symposium Chemistry and Environmental Protection, EnviroChem2023, Kladovo, 4-7th June 2023 T1 - Preliminarno ispitivanje sastava aromatične frakcije ekstrakta prašine iz biblioteke Hemijskog fakulteta u Beogradu T1 - Preliminary investigation of aromatic fraction composition indust extract from the Library of the Facility of Chemistry in Belgrade SP - 117 EP - 118 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_5928 ER -
@conference{ author = "Đurović, Saša and Kojić, Ivan and Radović, Nebojša R. and Tosti, Tomislav", year = "2023", abstract = "Usled modernog načina života ljudi provode oko 90 % vremena u zatvorenim prostorijama, kao što su kuće/stanovi, kancelarije, automobili itd. Prašina je sve prisutna u svim pomenutim sredinama i nalazi se kao čestice suspendovane u vazduhu ili istaložena na površinama. Čestice prašine se mogu lako udahnuti i mogu da oštete respiratorni sistem i pluća. Pored toga, čestice prašine akumuliraju hemikalije iz zatvorenih prostorija i predstavljaju važan put izlaganja ljudi tim jedinjenjima. U kućnoj prašini se mogu naći ftalati, policiklični aromatični ugljovodonici i ostala poluisparljiva jedinjenja. Ftalati se često koriste kao plastifikator u proizvodnji polivinil hlorida (PVC-a) i predmeta opšte upotrebe kao što su građevinski materijal, dečije igračke i nameštaj, ali i u proizvodnji podnih obloga, veštačke kože, lepkova, tepiha, maziva, cevi, žica, sredstava za čišćenje kuće, proizvoda za negu tela (fiksatori mirisa, proizvodi za negu kože, pene i šamponi) i ambalaže za namirnice. Primena ftalata zavisi od njihove molekulske mase. Ftalati male molekulske mase, kao što su di-metil-ftalat (DMP), di-etil-ftalat (DEP), di-propil-ftalat (DPP), di-izobutil-ftalat (DiBP), di-n-butil ftalat (DBP), di-n-pentil-ftalat (DNPP) i benzil- butil-ftalat (BBP), se koriste u rastvaračima, lepkovima, voskovima, mastilu, lekovima, kozmetici i insekticidima.Visokomolekulski ftalati, kao di-2-etilheksil-ftalat (DEHP), di- ciklo-heksil-ftalat (DCHP) i di-izo-nonil-ftalat (DiNP), su plastifikatori u PVC proizvodima i predmetima od opšte upotrebe. Estri ftalata su povezani sa velikim brojem zdravstvenih problema kod ljudi. Pre svega, ftalati deluju kao endokrini disruptori i doprinose stvaranju varijacija u reprodukcionom sistemu kao što su opadanje broja spermatozoida, oštećenje DNK u spermatozoidima, prevremeni razvoj dojki i promena u reproduktivnim hormonima. Ftalati utiču na pojavu astme, alergija i poremećaja funkcije nervnog sistema. Pored toga, DEHP je okarakterisan kao 2b kancerogena supstanca, tj. kao potencijalno kancerogen za ljude, od strane IARC-a (Međunarodna agencija za istraživanje raka, eng. International Agency for Research on Cancer). Treba napomenuti da su pojedini metaboliti ftalata često toksičniji od samih nepromenjenih ftalata. Ljudi mogu biti izloženi ftalatima inhalacijom, ingestijom i apsorpcijom preko kože. Oko 1 g istaložene prašine je sakupljen iz biblioteke Hemijskog fakulteta u Beogradu, sa visine iznad 1m od poda. Uzorci su odmereni, ekstrahovani, prečišćeni i aromatična frakcija je snimljena metodom gasne hromatografije, povezanom sa masenim spektrometrom. Lokacija uzorkovanja i hromatogram aromatične frakcije je prikazan na slici 1. Dobijeni rezultati ukazuju na to da, pored prirodnih proizvoda kao što su metil estri masnih kiselina (koje su najverovatnije znatno obilnije u alifatičnoj frakciji), uzorak sadrži 3,5-di- terc-butil-4-hidroksibenzaldehid, metabolit 2,6-di-terc-butil-4-methilfenola, koji se koristi kao antioksidans u namirnicama i kozmetičkim proizvodima [3]. Najzastupljenija jedinjenja u aromatičnoj frakciji su DiBP), DBP i DEHP. Interesantno je primetiti da se detektovani ftalati koriste u dve različite svrhe, kao aditivi u plastici i drugim proizvodima (DiBP i DBP) i kao plastifikatori u polimerima (DEHP). Kao što je prethodno pomenuto, DEHP je klasifikovan kao potencijalno kancerogena supstanca za ljude. Pored toga, primena DiBP, DBP i DEHP je ograničena od strane Evropske komisije. Zbog prisustva ftalata koji imaju veliki uticaj na ljudsko zdravlje u ekstraktu prašine, potrebno je izvršiti dodatna ispitivanja na većem broju uzoraka i uraditi detaljnu kvantifikaciju i procenu rizika po ljudsko zdravlje.", publisher = "Belgrade : Serbian Chemical Society", journal = "9th Symposium Chemistry and Environmental Protection, EnviroChem2023, Kladovo, 4-7th June 2023", title = "Preliminarno ispitivanje sastava aromatične frakcije ekstrakta prašine iz biblioteke Hemijskog fakulteta u Beogradu, Preliminary investigation of aromatic fraction composition indust extract from the Library of the Facility of Chemistry in Belgrade", pages = "117-118", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_5928" }
Đurović, S., Kojić, I., Radović, N. R.,& Tosti, T.. (2023). Preliminarno ispitivanje sastava aromatične frakcije ekstrakta prašine iz biblioteke Hemijskog fakulteta u Beogradu. in 9th Symposium Chemistry and Environmental Protection, EnviroChem2023, Kladovo, 4-7th June 2023 Belgrade : Serbian Chemical Society., 117-118. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_5928
Đurović S, Kojić I, Radović NR, Tosti T. Preliminarno ispitivanje sastava aromatične frakcije ekstrakta prašine iz biblioteke Hemijskog fakulteta u Beogradu. in 9th Symposium Chemistry and Environmental Protection, EnviroChem2023, Kladovo, 4-7th June 2023. 2023;:117-118. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_5928 .
Đurović, Saša, Kojić, Ivan, Radović, Nebojša R., Tosti, Tomislav, "Preliminarno ispitivanje sastava aromatične frakcije ekstrakta prašine iz biblioteke Hemijskog fakulteta u Beogradu" in 9th Symposium Chemistry and Environmental Protection, EnviroChem2023, Kladovo, 4-7th June 2023 (2023):117-118, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_5928 .