Dijetarni unos magnezijuma, cinka i vitamina B6 i status polinezasićenih masnih kiselina kod bolesnika sa hroničnom bubrežnom slabosti
Authorized Users Only
2023
Bachelor Thesis (Published version)

Univerzitet u Beogradu - Hemijski fakultet
Metadata
Show full item recordAbstract
Hronična bubreţna slabost (HBS) se definiše brzinom glomerularne filtracije manjom od
60 mL/min/1,73 m2 duţe od 3 meseca. Uzroci ovog oboljenja su različiti, ali najčešći su dijabetes
i hipertenzija. S obzirom da HBS pogađa između 8 i 16% svetske populacije, veliki broj studija
ispituje značaj unosa i statusa različitih nutrijenata na zdravlje pacijenata sa HBS.
Unos i status mkronutrijenata je značajno istraţivačko polje u cilju prevencije i terapije
progresije bubreţne slabosti. Zbog specifičnog dijetetskog pristupa, izmenjenog metabolizma i
poremećene apsorpcije hranljivih materija pacijenti sa HBS često imaju smanjen nivo cinka,
magnezijuma i vitamina B6 u serumu. Oksidativni stres je često povezan sa niskim nivoom cinka
i vitamina B6 u serumu zbog neadekvatnog rada antioksidativnih enzima. Nedostatak
magnezijuma, poznat kao hipomagnezijemija čest je kod pacijenata sa HBS posebno u kasnijim
stadijumima bolesti. Kod pacijenata sa HBS često dijetarni unos navedenih mikronut...rijenta ne
korelira sa statusom
Sniţeni nivoi magnezijuma, cinka i vitamina B6 pored uticaja na antioksidativne enzime
imaju uticaj i na enzime koje nazivamo desaturazama. Ovi enzimi su esencijalni za metabolizam
masnih kiselina, a među njihove kofaktore ubrajaju se magnezijum, cink i vitamin B6.
Desaturaze pretvaraju jednostruke veza (C-C) u dvostruke veze (C=C) u lancima masnih kiselina
i na taj način učestvuju u procesu dobijanja mono- i polinezasićenih masnih kiselina u
organizmu, koje su neophodne za normalno funcionisanje svih organa. Svrha ovog rada bila je da
se ispita povezanost između dijetarnog unosa magnezijuma, cinka i vitamina B6 sa statusom
polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) u fosfolipidima seruma i eritrocita kod pacijenata sa
HBS. Podaci o unosu magnezijuma, cinka i vitamina B6 kod pacijenata dobijani su preko dva
24h upitnika koje su pacijenti dobrovoljno popunjavali (2 radna dana i jedan neradni dan
vikenda). Profil PUFA određivan je gasnom hromatografijom.
U ovom radu pokazano je, kao što je bilo i očekivano da postoji pozitivna povezanost
između dijetarnog unosa magnezijuma i cinka sa n-6 PUFA i procenjene aktivnosti Δ-6
desaturaze u fosfolipidima seruma i eritrocita kod pacijenata sa HBS. Pokazano je i da postoji
negativna povezanost između unosa magnezijuma sa statusom n-3 PUFA u fosfolipidima
eritrocita.
Keywords:
hronična bubrežna slabost / PUFA / desaturaze / magnezijum / cink / vitamin B6Source:
2023, 1-30Collections
Institution/Community
Hemijski fakultet / Faculty of ChemistryTY - THES AU - Đukić, Nevena PY - 2023 UR - http://cherry.chem.bg.ac.rs/handle/123456789/6097 AB - Hronična bubreţna slabost (HBS) se definiše brzinom glomerularne filtracije manjom od 60 mL/min/1,73 m2 duţe od 3 meseca. Uzroci ovog oboljenja su različiti, ali najčešći su dijabetes i hipertenzija. S obzirom da HBS pogađa između 8 i 16% svetske populacije, veliki broj studija ispituje značaj unosa i statusa različitih nutrijenata na zdravlje pacijenata sa HBS. Unos i status mkronutrijenata je značajno istraţivačko polje u cilju prevencije i terapije progresije bubreţne slabosti. Zbog specifičnog dijetetskog pristupa, izmenjenog metabolizma i poremećene apsorpcije hranljivih materija pacijenti sa HBS često imaju smanjen nivo cinka, magnezijuma i vitamina B6 u serumu. Oksidativni stres je često povezan sa niskim nivoom cinka i vitamina B6 u serumu zbog neadekvatnog rada antioksidativnih enzima. Nedostatak magnezijuma, poznat kao hipomagnezijemija čest je kod pacijenata sa HBS posebno u kasnijim stadijumima bolesti. Kod pacijenata sa HBS često dijetarni unos navedenih mikronutrijenta ne korelira sa statusom Sniţeni nivoi magnezijuma, cinka i vitamina B6 pored uticaja na antioksidativne enzime imaju uticaj i na enzime koje nazivamo desaturazama. Ovi enzimi su esencijalni za metabolizam masnih kiselina, a među njihove kofaktore ubrajaju se magnezijum, cink i vitamin B6. Desaturaze pretvaraju jednostruke veza (C-C) u dvostruke veze (C=C) u lancima masnih kiselina i na taj način učestvuju u procesu dobijanja mono- i polinezasićenih masnih kiselina u organizmu, koje su neophodne za normalno funcionisanje svih organa. Svrha ovog rada bila je da se ispita povezanost između dijetarnog unosa magnezijuma, cinka i vitamina B6 sa statusom polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) u fosfolipidima seruma i eritrocita kod pacijenata sa HBS. Podaci o unosu magnezijuma, cinka i vitamina B6 kod pacijenata dobijani su preko dva 24h upitnika koje su pacijenti dobrovoljno popunjavali (2 radna dana i jedan neradni dan vikenda). Profil PUFA određivan je gasnom hromatografijom. U ovom radu pokazano je, kao što je bilo i očekivano da postoji pozitivna povezanost između dijetarnog unosa magnezijuma i cinka sa n-6 PUFA i procenjene aktivnosti Δ-6 desaturaze u fosfolipidima seruma i eritrocita kod pacijenata sa HBS. Pokazano je i da postoji negativna povezanost između unosa magnezijuma sa statusom n-3 PUFA u fosfolipidima eritrocita. T1 - Dijetarni unos magnezijuma, cinka i vitamina B6 i status polinezasićenih masnih kiselina kod bolesnika sa hroničnom bubrežnom slabosti SP - 1 EP - 30 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_6097 ER -
@misc{ author = "Đukić, Nevena", year = "2023", abstract = "Hronična bubreţna slabost (HBS) se definiše brzinom glomerularne filtracije manjom od 60 mL/min/1,73 m2 duţe od 3 meseca. Uzroci ovog oboljenja su različiti, ali najčešći su dijabetes i hipertenzija. S obzirom da HBS pogađa između 8 i 16% svetske populacije, veliki broj studija ispituje značaj unosa i statusa različitih nutrijenata na zdravlje pacijenata sa HBS. Unos i status mkronutrijenata je značajno istraţivačko polje u cilju prevencije i terapije progresije bubreţne slabosti. Zbog specifičnog dijetetskog pristupa, izmenjenog metabolizma i poremećene apsorpcije hranljivih materija pacijenti sa HBS često imaju smanjen nivo cinka, magnezijuma i vitamina B6 u serumu. Oksidativni stres je često povezan sa niskim nivoom cinka i vitamina B6 u serumu zbog neadekvatnog rada antioksidativnih enzima. Nedostatak magnezijuma, poznat kao hipomagnezijemija čest je kod pacijenata sa HBS posebno u kasnijim stadijumima bolesti. Kod pacijenata sa HBS često dijetarni unos navedenih mikronutrijenta ne korelira sa statusom Sniţeni nivoi magnezijuma, cinka i vitamina B6 pored uticaja na antioksidativne enzime imaju uticaj i na enzime koje nazivamo desaturazama. Ovi enzimi su esencijalni za metabolizam masnih kiselina, a među njihove kofaktore ubrajaju se magnezijum, cink i vitamin B6. Desaturaze pretvaraju jednostruke veza (C-C) u dvostruke veze (C=C) u lancima masnih kiselina i na taj način učestvuju u procesu dobijanja mono- i polinezasićenih masnih kiselina u organizmu, koje su neophodne za normalno funcionisanje svih organa. Svrha ovog rada bila je da se ispita povezanost između dijetarnog unosa magnezijuma, cinka i vitamina B6 sa statusom polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) u fosfolipidima seruma i eritrocita kod pacijenata sa HBS. Podaci o unosu magnezijuma, cinka i vitamina B6 kod pacijenata dobijani su preko dva 24h upitnika koje su pacijenti dobrovoljno popunjavali (2 radna dana i jedan neradni dan vikenda). Profil PUFA određivan je gasnom hromatografijom. U ovom radu pokazano je, kao što je bilo i očekivano da postoji pozitivna povezanost između dijetarnog unosa magnezijuma i cinka sa n-6 PUFA i procenjene aktivnosti Δ-6 desaturaze u fosfolipidima seruma i eritrocita kod pacijenata sa HBS. Pokazano je i da postoji negativna povezanost između unosa magnezijuma sa statusom n-3 PUFA u fosfolipidima eritrocita.", title = "Dijetarni unos magnezijuma, cinka i vitamina B6 i status polinezasićenih masnih kiselina kod bolesnika sa hroničnom bubrežnom slabosti", pages = "1-30", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_6097" }
Đukić, N.. (2023). Dijetarni unos magnezijuma, cinka i vitamina B6 i status polinezasićenih masnih kiselina kod bolesnika sa hroničnom bubrežnom slabosti. , 1-30. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_6097
Đukić N. Dijetarni unos magnezijuma, cinka i vitamina B6 i status polinezasićenih masnih kiselina kod bolesnika sa hroničnom bubrežnom slabosti. 2023;:1-30. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_6097 .
Đukić, Nevena, "Dijetarni unos magnezijuma, cinka i vitamina B6 i status polinezasićenih masnih kiselina kod bolesnika sa hroničnom bubrežnom slabosti" (2023):1-30, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_6097 .