Sinteza biorazgradive smole primenom dipentil-itakonata kao reaktivnog diluenta
Само за регистроване кориснике
2020
Дипломски рад (Објављена верзија)
,
Univerzitet u Beogradu - Hemijski fakultet
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U poslednjim godinama sve više privlači pažnju upotreba obnovljivih izvora kod proizvodnje polimera. Za poboljšanje materijala iz obnovljivih izvora napredak u razvoju prirodnih vlakana, genetskog inženjeringa i kompozitnih jedinjenja je jako značajan jer se sa njima ostvaruje i više mogućnosti za upotrebu istih i njihovu primenu u raznim poljima. Kompozitni materijali su karakteristični po tome što se mogu dizajniranti i prilagoditi različitim potrebama, a iz razloga što su prirodna vlakna jeftina, pristupačna i biorazgradiva, biorazgradivi kompoziti su značajni u 21. veku zbog sve većeg kretanja ka potpunom prelasku na upotrebu biorazgradivih jedinjenja. Biorazgradivi polimeri su konstruisani na taj način što mogu da se razgrade pod uticajem živih organizama, najčešče bakterija, i kao takvi ne zagađuju i opterećuju životnu sredinu. Ovi polimeri su moguće rešenje problema povezanih sa tradicionalnim načinom dobijanja plastike i polimernih masa iz nafte, kao i otpadnim materijalima nak...on prerade nafte. Sve sfere hemijske industrije se trude pređu na tzv. zelena jedinjenja i zaobiđu korišćenje nafte kao osnovnog izvora i njenih derivata kao startnih jedinjenja za druga važna industrijska jedinjenja. Razlozi su mnogobrojni, a najvidljiviji razlog je sve veće iscrpljivanje rezervi nafte. Takođe, zelena jedinjenja manje zagađuju okolinu, a njihovi postupci dobijanja su najčešće jednostavniji nego oni kod naftnih derivata, i kao takvi, biorazgradivi polimeri su sve više traženi i sve se više upotrebljavaju zbog navedenih osobina. Takođe imamo i polimere koji su sintetisani od monomera koji potiču iz nafte, ali sa dodatkom aditiva koji su biorazgradivi, a tako se samim tim i povećava biodegradabilnost. Ovi polimeri se označavaju kao sredina ka putu na prelazak na biorazgradive polimere. Izazov je u pronalaženju primena, koje bi trošile dovoljno velike količine ovih materijala, a tada bi se i cene smanjile, omogućavajući biorazgradivim polimerima efektivno i isplativo takmičenje na tržištu, kao i mnogo bolje performanse od tradicionalno dobijene plastike. Proizvodnja biorazgradivih kompozita i biorazgradivih plastičnih masa će povećati potražnju takvih materijala. Veliki napredak je ostvaren razvijanjem praktičnih procesa i proizvoda iz prirodnih polimera kao što su skrob,celuloza i mlečna kiselina. Biorazgradivi polimeri se nazivaju i polimerima budućnosti i treba da se teži ka razvoju i drugih postupaka sinteze istih kao i da se pronalaze i druge primene da bi se na kraju, za većinu polimera zasnovanih na monomerima koji su naftni derivati, pronašla biorazgradiva alternativa, odnosno biorazgradivi polimer koji će da zameni klasični postojeći, a samim tim bi se sa nafte u potpunosti prešlo na ovu efektivnu biorazgradivu alternativu.
Кључне речи:
biorazgradive smole / sintezaИзвор:
2020, 2-16Колекције
Институција/група
Hemijski fakultet / Faculty of ChemistryTY - THES AU - Stefanović, Jelena PY - 2020 UR - https://cherry.chem.bg.ac.rs/handle/123456789/4213 AB - U poslednjim godinama sve više privlači pažnju upotreba obnovljivih izvora kod proizvodnje polimera. Za poboljšanje materijala iz obnovljivih izvora napredak u razvoju prirodnih vlakana, genetskog inženjeringa i kompozitnih jedinjenja je jako značajan jer se sa njima ostvaruje i više mogućnosti za upotrebu istih i njihovu primenu u raznim poljima. Kompozitni materijali su karakteristični po tome što se mogu dizajniranti i prilagoditi različitim potrebama, a iz razloga što su prirodna vlakna jeftina, pristupačna i biorazgradiva, biorazgradivi kompoziti su značajni u 21. veku zbog sve većeg kretanja ka potpunom prelasku na upotrebu biorazgradivih jedinjenja. Biorazgradivi polimeri su konstruisani na taj način što mogu da se razgrade pod uticajem živih organizama, najčešče bakterija, i kao takvi ne zagađuju i opterećuju životnu sredinu. Ovi polimeri su moguće rešenje problema povezanih sa tradicionalnim načinom dobijanja plastike i polimernih masa iz nafte, kao i otpadnim materijalima nakon prerade nafte. Sve sfere hemijske industrije se trude pređu na tzv. zelena jedinjenja i zaobiđu korišćenje nafte kao osnovnog izvora i njenih derivata kao startnih jedinjenja za druga važna industrijska jedinjenja. Razlozi su mnogobrojni, a najvidljiviji razlog je sve veće iscrpljivanje rezervi nafte. Takođe, zelena jedinjenja manje zagađuju okolinu, a njihovi postupci dobijanja su najčešće jednostavniji nego oni kod naftnih derivata, i kao takvi, biorazgradivi polimeri su sve više traženi i sve se više upotrebljavaju zbog navedenih osobina. Takođe imamo i polimere koji su sintetisani od monomera koji potiču iz nafte, ali sa dodatkom aditiva koji su biorazgradivi, a tako se samim tim i povećava biodegradabilnost. Ovi polimeri se označavaju kao sredina ka putu na prelazak na biorazgradive polimere. Izazov je u pronalaženju primena, koje bi trošile dovoljno velike količine ovih materijala, a tada bi se i cene smanjile, omogućavajući biorazgradivim polimerima efektivno i isplativo takmičenje na tržištu, kao i mnogo bolje performanse od tradicionalno dobijene plastike. Proizvodnja biorazgradivih kompozita i biorazgradivih plastičnih masa će povećati potražnju takvih materijala. Veliki napredak je ostvaren razvijanjem praktičnih procesa i proizvoda iz prirodnih polimera kao što su skrob,celuloza i mlečna kiselina. Biorazgradivi polimeri se nazivaju i polimerima budućnosti i treba da se teži ka razvoju i drugih postupaka sinteze istih kao i da se pronalaze i druge primene da bi se na kraju, za većinu polimera zasnovanih na monomerima koji su naftni derivati, pronašla biorazgradiva alternativa, odnosno biorazgradivi polimer koji će da zameni klasični postojeći, a samim tim bi se sa nafte u potpunosti prešlo na ovu efektivnu biorazgradivu alternativu. T1 - Sinteza biorazgradive smole primenom dipentil-itakonata kao reaktivnog diluenta SP - 2 EP - 16 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4213 ER -
@misc{ author = "Stefanović, Jelena", year = "2020", abstract = "U poslednjim godinama sve više privlači pažnju upotreba obnovljivih izvora kod proizvodnje polimera. Za poboljšanje materijala iz obnovljivih izvora napredak u razvoju prirodnih vlakana, genetskog inženjeringa i kompozitnih jedinjenja je jako značajan jer se sa njima ostvaruje i više mogućnosti za upotrebu istih i njihovu primenu u raznim poljima. Kompozitni materijali su karakteristični po tome što se mogu dizajniranti i prilagoditi različitim potrebama, a iz razloga što su prirodna vlakna jeftina, pristupačna i biorazgradiva, biorazgradivi kompoziti su značajni u 21. veku zbog sve većeg kretanja ka potpunom prelasku na upotrebu biorazgradivih jedinjenja. Biorazgradivi polimeri su konstruisani na taj način što mogu da se razgrade pod uticajem živih organizama, najčešče bakterija, i kao takvi ne zagađuju i opterećuju životnu sredinu. Ovi polimeri su moguće rešenje problema povezanih sa tradicionalnim načinom dobijanja plastike i polimernih masa iz nafte, kao i otpadnim materijalima nakon prerade nafte. Sve sfere hemijske industrije se trude pređu na tzv. zelena jedinjenja i zaobiđu korišćenje nafte kao osnovnog izvora i njenih derivata kao startnih jedinjenja za druga važna industrijska jedinjenja. Razlozi su mnogobrojni, a najvidljiviji razlog je sve veće iscrpljivanje rezervi nafte. Takođe, zelena jedinjenja manje zagađuju okolinu, a njihovi postupci dobijanja su najčešće jednostavniji nego oni kod naftnih derivata, i kao takvi, biorazgradivi polimeri su sve više traženi i sve se više upotrebljavaju zbog navedenih osobina. Takođe imamo i polimere koji su sintetisani od monomera koji potiču iz nafte, ali sa dodatkom aditiva koji su biorazgradivi, a tako se samim tim i povećava biodegradabilnost. Ovi polimeri se označavaju kao sredina ka putu na prelazak na biorazgradive polimere. Izazov je u pronalaženju primena, koje bi trošile dovoljno velike količine ovih materijala, a tada bi se i cene smanjile, omogućavajući biorazgradivim polimerima efektivno i isplativo takmičenje na tržištu, kao i mnogo bolje performanse od tradicionalno dobijene plastike. Proizvodnja biorazgradivih kompozita i biorazgradivih plastičnih masa će povećati potražnju takvih materijala. Veliki napredak je ostvaren razvijanjem praktičnih procesa i proizvoda iz prirodnih polimera kao što su skrob,celuloza i mlečna kiselina. Biorazgradivi polimeri se nazivaju i polimerima budućnosti i treba da se teži ka razvoju i drugih postupaka sinteze istih kao i da se pronalaze i druge primene da bi se na kraju, za većinu polimera zasnovanih na monomerima koji su naftni derivati, pronašla biorazgradiva alternativa, odnosno biorazgradivi polimer koji će da zameni klasični postojeći, a samim tim bi se sa nafte u potpunosti prešlo na ovu efektivnu biorazgradivu alternativu.", title = "Sinteza biorazgradive smole primenom dipentil-itakonata kao reaktivnog diluenta", pages = "2-16", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4213" }
Stefanović, J.. (2020). Sinteza biorazgradive smole primenom dipentil-itakonata kao reaktivnog diluenta. , 2-16. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4213
Stefanović J. Sinteza biorazgradive smole primenom dipentil-itakonata kao reaktivnog diluenta. 2020;:2-16. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4213 .
Stefanović, Jelena, "Sinteza biorazgradive smole primenom dipentil-itakonata kao reaktivnog diluenta" (2020):2-16, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_4213 .