Ispitivanje sorpcije bakra iz model rastvora kiselih otpadnih voda na sorbentima na bazi lignita i polietilen tereftalata
Само за регистроване кориснике
2023
Дипломски рад (Објављена верзија)
,
Univerzitet u Beogradu - Hemijski fakultet
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U ovom radu ispitivana je efikasnost sorpcije Cu2+ jona iz model zagađenih, veoma kiselih vodenih rastvora (pH = 2), u kojima je koncentracija bila 6, 20 i 500 puta veća u odnosu dozvoljenu za površinske vode klase I i II, na različitim sorbentima. Kao sorbenti korišćeni su: čvrsti ostatak dobijen pirolizom barskog litotipa lignita, čvrsti ostatak dobijen pirolizom polietilen tereftalata (eng. Polyethylene terephthalate, PET), čvrsti ostatak dobijen pirolizom smeše lignita i PET u masenom odnosu 1:1 (kopiroliza) i sam barski litotip lignita. Ovi sorbenti su izabrani u cilju racionalnije primene niskokvalitetnog lignita sa visokim sadržajem mineralnih materija (posebno glina), koje imaju dobra sorpciona sredstva i moguće upotrebe sveprisutnog PET (plastične flaše). Koncentracija Cu2+ jona u rastvorima pre i posle ogleda sorpcije određena je primenom atomske apsorpcione spektroskopije (AAS). Barski litotip lignita i čvrst ostatak pirolize barskog litotipa lignita na 800 oC su pokazali od...lična svojstva za sorpciju Cu2+ jona iz zagađenih kiselih model rastvora. Iz rastvora čije su polazne koncentracije Cu2+ jona bile 6, odnosno 20 puta veće od dozvoljene za površinske vode klase I i II, procenat sorpcije je bio preko 99 %, dok je za rastvor čija je koncentracija bila 500 puta veća od dozvoljene, procenat sorpcije iznosio 97,06 – 98,51 %. Jednostepenom sorpcijom iz modela rastvora koji su sadržali 6, odnosno 20 puta veću koncentraciju Cu2+ jona od dozvoljene, sadržaj ovih jona smanjio na dozvoljen nivo za površinske vode klase I i II. Čvrst ostatak kopirolize smeše barskog litotipa lignita i PET na 800 oC se pokazao kao „idealan” za sorpciju jona bakra iz zagađenih kiselih model rastvora, budući da je u sva tri eksperimenta, nevezano od koncentracije Cu2+ jona, dostignuta gotovo 100 % sorpcija i u jednostepenom procesu sadržaj metala sveden na znatno nižu koncentraciju od dozvoljene za površinske vode klase I i II. Čvrst ostatak pirolize PET na 800 oC je pokazao osrednja sorpciona svojstva sa efikasnošću sorpcije u opsegu od 71,16 do 80,71 %. Čak i iz najmanje zagađenog model rastvora, koji je sadržao 6 puta veću koncentraciju Cu2+ jona od dozvoljenje, jednostepenom sorpcijom koncentracija ovih jona nije smanjena ispod dozvoljene granice za površinske vode klase I i II. Slabiji stepen sorpcije na čvrstom ostatku PET u odnosu na sorbente koji su sadržali lignit, može se objasniti nižim sadržajem ugljenika, i odsustvom minerala tipa glina, koji su najzastupljenije mineralne komponente u korišćenom lignitu.
Кључне речи:
sorpcija / bakar / lignit / PET / piroliza / AASИзвор:
2023, 2-33Колекције
Институција/група
Hemijski fakultet / Faculty of ChemistryTY - THES AU - Trifunović, Aleksandra PY - 2023 UR - http://cherry.chem.bg.ac.rs/handle/123456789/6071 AB - U ovom radu ispitivana je efikasnost sorpcije Cu2+ jona iz model zagađenih, veoma kiselih vodenih rastvora (pH = 2), u kojima je koncentracija bila 6, 20 i 500 puta veća u odnosu dozvoljenu za površinske vode klase I i II, na različitim sorbentima. Kao sorbenti korišćeni su: čvrsti ostatak dobijen pirolizom barskog litotipa lignita, čvrsti ostatak dobijen pirolizom polietilen tereftalata (eng. Polyethylene terephthalate, PET), čvrsti ostatak dobijen pirolizom smeše lignita i PET u masenom odnosu 1:1 (kopiroliza) i sam barski litotip lignita. Ovi sorbenti su izabrani u cilju racionalnije primene niskokvalitetnog lignita sa visokim sadržajem mineralnih materija (posebno glina), koje imaju dobra sorpciona sredstva i moguće upotrebe sveprisutnog PET (plastične flaše). Koncentracija Cu2+ jona u rastvorima pre i posle ogleda sorpcije određena je primenom atomske apsorpcione spektroskopije (AAS). Barski litotip lignita i čvrst ostatak pirolize barskog litotipa lignita na 800 oC su pokazali odlična svojstva za sorpciju Cu2+ jona iz zagađenih kiselih model rastvora. Iz rastvora čije su polazne koncentracije Cu2+ jona bile 6, odnosno 20 puta veće od dozvoljene za površinske vode klase I i II, procenat sorpcije je bio preko 99 %, dok je za rastvor čija je koncentracija bila 500 puta veća od dozvoljene, procenat sorpcije iznosio 97,06 – 98,51 %. Jednostepenom sorpcijom iz modela rastvora koji su sadržali 6, odnosno 20 puta veću koncentraciju Cu2+ jona od dozvoljene, sadržaj ovih jona smanjio na dozvoljen nivo za površinske vode klase I i II. Čvrst ostatak kopirolize smeše barskog litotipa lignita i PET na 800 oC se pokazao kao „idealan” za sorpciju jona bakra iz zagađenih kiselih model rastvora, budući da je u sva tri eksperimenta, nevezano od koncentracije Cu2+ jona, dostignuta gotovo 100 % sorpcija i u jednostepenom procesu sadržaj metala sveden na znatno nižu koncentraciju od dozvoljene za površinske vode klase I i II. Čvrst ostatak pirolize PET na 800 oC je pokazao osrednja sorpciona svojstva sa efikasnošću sorpcije u opsegu od 71,16 do 80,71 %. Čak i iz najmanje zagađenog model rastvora, koji je sadržao 6 puta veću koncentraciju Cu2+ jona od dozvoljenje, jednostepenom sorpcijom koncentracija ovih jona nije smanjena ispod dozvoljene granice za površinske vode klase I i II. Slabiji stepen sorpcije na čvrstom ostatku PET u odnosu na sorbente koji su sadržali lignit, može se objasniti nižim sadržajem ugljenika, i odsustvom minerala tipa glina, koji su najzastupljenije mineralne komponente u korišćenom lignitu. T1 - Ispitivanje sorpcije bakra iz model rastvora kiselih otpadnih voda na sorbentima na bazi lignita i polietilen tereftalata SP - 2 EP - 33 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_6071 ER -
@misc{ author = "Trifunović, Aleksandra", year = "2023", abstract = "U ovom radu ispitivana je efikasnost sorpcije Cu2+ jona iz model zagađenih, veoma kiselih vodenih rastvora (pH = 2), u kojima je koncentracija bila 6, 20 i 500 puta veća u odnosu dozvoljenu za površinske vode klase I i II, na različitim sorbentima. Kao sorbenti korišćeni su: čvrsti ostatak dobijen pirolizom barskog litotipa lignita, čvrsti ostatak dobijen pirolizom polietilen tereftalata (eng. Polyethylene terephthalate, PET), čvrsti ostatak dobijen pirolizom smeše lignita i PET u masenom odnosu 1:1 (kopiroliza) i sam barski litotip lignita. Ovi sorbenti su izabrani u cilju racionalnije primene niskokvalitetnog lignita sa visokim sadržajem mineralnih materija (posebno glina), koje imaju dobra sorpciona sredstva i moguće upotrebe sveprisutnog PET (plastične flaše). Koncentracija Cu2+ jona u rastvorima pre i posle ogleda sorpcije određena je primenom atomske apsorpcione spektroskopije (AAS). Barski litotip lignita i čvrst ostatak pirolize barskog litotipa lignita na 800 oC su pokazali odlična svojstva za sorpciju Cu2+ jona iz zagađenih kiselih model rastvora. Iz rastvora čije su polazne koncentracije Cu2+ jona bile 6, odnosno 20 puta veće od dozvoljene za površinske vode klase I i II, procenat sorpcije je bio preko 99 %, dok je za rastvor čija je koncentracija bila 500 puta veća od dozvoljene, procenat sorpcije iznosio 97,06 – 98,51 %. Jednostepenom sorpcijom iz modela rastvora koji su sadržali 6, odnosno 20 puta veću koncentraciju Cu2+ jona od dozvoljene, sadržaj ovih jona smanjio na dozvoljen nivo za površinske vode klase I i II. Čvrst ostatak kopirolize smeše barskog litotipa lignita i PET na 800 oC se pokazao kao „idealan” za sorpciju jona bakra iz zagađenih kiselih model rastvora, budući da je u sva tri eksperimenta, nevezano od koncentracije Cu2+ jona, dostignuta gotovo 100 % sorpcija i u jednostepenom procesu sadržaj metala sveden na znatno nižu koncentraciju od dozvoljene za površinske vode klase I i II. Čvrst ostatak pirolize PET na 800 oC je pokazao osrednja sorpciona svojstva sa efikasnošću sorpcije u opsegu od 71,16 do 80,71 %. Čak i iz najmanje zagađenog model rastvora, koji je sadržao 6 puta veću koncentraciju Cu2+ jona od dozvoljenje, jednostepenom sorpcijom koncentracija ovih jona nije smanjena ispod dozvoljene granice za površinske vode klase I i II. Slabiji stepen sorpcije na čvrstom ostatku PET u odnosu na sorbente koji su sadržali lignit, može se objasniti nižim sadržajem ugljenika, i odsustvom minerala tipa glina, koji su najzastupljenije mineralne komponente u korišćenom lignitu.", title = "Ispitivanje sorpcije bakra iz model rastvora kiselih otpadnih voda na sorbentima na bazi lignita i polietilen tereftalata", pages = "2-33", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_6071" }
Trifunović, A.. (2023). Ispitivanje sorpcije bakra iz model rastvora kiselih otpadnih voda na sorbentima na bazi lignita i polietilen tereftalata. , 2-33. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_6071
Trifunović A. Ispitivanje sorpcije bakra iz model rastvora kiselih otpadnih voda na sorbentima na bazi lignita i polietilen tereftalata. 2023;:2-33. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_6071 .
Trifunović, Aleksandra, "Ispitivanje sorpcije bakra iz model rastvora kiselih otpadnih voda na sorbentima na bazi lignita i polietilen tereftalata" (2023):2-33, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cherry_6071 .